Proljeće je i vrijeme alergija, a kako znati imamo li alergiju na neki od imunogena ili molekula koje pokreću alergijsku reakciju u našem organizmu, za portalzdravlje objašnjava specijalist pulmologije dr. sc. Ivan Štefanac.
– Najprije moramo identificirati uzročnika alergije. Najčešći načini identifikacije uzročnika su i dalje kožni PRICK test. Ovaj test radi se tako da ubodom lancete ubrizgavamo male količine potencijalnog alergena i promatramo reakciju na koži. Crvenilo i veličina reakcije ukazuje je li pacijent potencijalno alergičan na određen alergen. Osim kožnog PRICK testa, u biokemijskom laboratoriju možemo iz krvnog seruma odrediti tzv. test na specifične inhalacijske i nutritivne alergene. Kao i na najčešći alergen u kontinentalnoj Hrvatskoj – ambroziju. Iz osnovnog laboratorijskog nalaza iz diferencijalne krvne slike može se odrediti broj eozinofila koji može ukazivati na prisutnost alergije u organizmu. Može biti i pokazatelj uspješnosti liječenja alergija. Iz krvnog seruma određujemo i ukupni IgE ( protutijelo na specifični alergen) u kontroli alergije i astme, objašnjava.
Peludna zrnca
Pulmolozi napominju kako prvi simptomi alergija zbog porasta koncentracije peludnih zrnaca u zraku mogu biti očigledni već krajem siječnja i početkom veljače.
– Zavod za javno zdravstvo na prostoru cijele Hrvatske objavljuje svakodnevno količinu peludnih zrnaca u zraku. Također je javno dostupan i cjelogodišnji peludni kalendar. Početkom godine dominiraju jasen, čempres, lijeska, joha, topola pa se u tom razdoblju u pulmološke ambulante javljaju prvi pacijenti potencijalni alergičari. Najčešći simptomi alergija su curenje nosa i/ili začepljenost nosne sluznice, kihanje, svrbež očiju ili peckanje očiju. Pacijenti često opisuju osjećaj pijeska u očima dok se drugi prvenstveno žale na kašalj, grebuckanje u grlu, nemogućnost potpunog udaha odnosno blaže dispneje i osjećaja zaduhe, kaže dr.sc. Štefanac.
Ono što je dobra vijest za sve koji se po prvi put susreću s alergijom su novije generacije antihistaminika.
– Prve generacije antihistaminika su imale česte nuspojave u smislu pospanosti ili umora pa velik broj pacijenta i danas vjeruje da će ih lijek protiv alergije uspavati. Osim antihistaminika u tabletama pacijentima možemo pomoći u suzbijanju ili ublažavanju simptoma alergija prvenstveno u identifikaciji i potom u izbjegavanju određenih alergena. Ako to nije moguće, možemo olakšati simptome upotrebom antihistaminika. Odnosno tableta koje smanjuju imunološku reakciju u našem tijelu na određen alergen te korištenjem kapi za nos na bazi kortikosteroida. Uz te metode možemo koristiti i ispiranje nosne sluznice fiziološkom otopinom ili preparatima na bazi morske soli. Za oči također mogu pomoći vlaženje očne sluznice umjetnim suzama koje se mogu koristiti i kod pacijenata koji nose leće, objašnjava naš sugovornik.
Otkriti uzrok
Liječnici napominju kako je kod alergija najbitnije rano otkrivanje uzročnika alergija. Budući da u 20 do 30 posto pacijenta neliječeni kronični rinosinuitis može progredirati u težu respiratornu kroničnu bolest, najčešće astmu.
– Upravo stoga nam je zadatak identificirati alergene. I ranom terapijom spriječiti pogoršanje simptoma ili napredovanje u astmu. Naročito je interesantno kod mlađih ljudi učiniti hiposenzibilizaciju modernim metodama SLIT ( sublingvalana imunoterapija) gdje se u razdoblju od tri godine svake godine u isto vrijeme prije „cvjetanja“ identificiranog alergena tijekom tri mjeseca pod jezik stavljaju male tablete. One djeluju na naš imunološki sustav kako bi „zavarale“ imunosne čestice koje udišemo i tako blokirale kaskadni sustav alergijskog nastupa u našem tijelu. Uspješnost sublingvalne terapije prema svjetski dostupnim podacima je oko 80 do 90 posto. Vrijeme kad pacijenti nemaju nikakve simptome ili im se javljaju puno blaži oblici alergija nego prije su oko 7 do 10 godina nakon uzimanja oralne SLIT terapije.
Često se zna dogoditi da neki ljudi godinama nisu bili alergični ili su imali vrlo blage simptome. To su godinama pripisivali prehladi ili virozi pa osjete pogoršanje u smislu otežanog disanja, kašljanja i kihanja. Takvih pacijenata ima dosta i oni nakon nekoliko godina potraže stručnu medicinsku pomoć. To često zna biti simptom kod alergičara na ambroziju. Djelomice se to može objasniti i povećanom koncentracijom zrnaca ambrozije u zraku zbog neadekvatnog uništavanja biljaka, zaključuje dr.sc. Štefanac.
Osim sezonskih alergija ovaj pulmolog navodi i mogućnosti alergija na razne inhalacijske pare. Otrovi i toksini koji se šire putem aerosola također mogu biti uzrok alergijskim reakcijama.
