Portal ZdravljeAktualnoČak 10 posto manje otkrivenih slučajeva raka u pandemiji u RH! Evo zašto je to loša vijest

Čak 10 posto manje otkrivenih slučajeva raka u pandemiji u RH! Evo zašto je to loša vijest

U pandemijskoj 2020. godini u Hrvatskoj je dijagnosticirano 23 230 novih dijagnoza raka. Pad je to od čak deset posto u odnosu na 2019. godinu. Točnije, pad od 10,3 posto! Najveći pad je kod raka bubrega, prostate i štitnjače – više od 20 posto. Kako navodi najnoviji izvještaj Registra za rak, u apsolutnim brojevima najveći pad dijagnoza je za rak prostate – 599 slučajeva manje. Za rak pluća 414 slučajeva manje, debelog crijeva 291 slučajeva manje.

Nema više nagađanja

Brojke su ovo koje su se čekale budući se smatralo i očekivalo kako će pandemija i njezina ograničenja uzrokovati epidemiju drugih bolesti. Nije to nikakva hrvatska osobitost no ta činjenica ne tješi niti će umanjiti problem u kojem se nalazimo. Izostanak pregleda, kontrola, ranog otkrivanja, nedostupnost sustava pa u konačnici i strah od pandemijske zaraze, učinili su svoje. Više se o tome ne treba nagađati niti „projicirati”. Brojke su jasne. Pad novootkrivenih slučajeva raka, nažalost, ne znači da je ove bolesti kod nas manje. Naprotiv i nažalost znači da nije na vrijeme otkrivena kod jako puno ljudi kod kojih je morala biti otkrivena.

Istarski primjer

Kad se gleda prema hrvatskim županijama onda je najveći pad, od 16 posto, u Virovitičko podravskoj, Požeško slavonskoj i Varaždinskoj. No, u apsolutnim brojevima očekivano je to u Zagrebu sa 608 manje dijagnosticiranih novih slučajeva raka. Jedino je u Istarskoj županiji u pandemiji postavljeno 2,6 posto dijagnoza raka više nego prethodnu predpandemijsku godinu.

Zabilježeni pad u broju postavljenih dijagnoza raka u 2020. godini nije rezultat stvarnog smanjenja pojavnosti zloćudnih bolesti. Incidencija raka u stalnom je porastu u cijelom svijetu, pa tako i u Hrvatskoj. Zbog demografskih trendova, postojećih rizičnih čimbenika i sve preciznijih dijagnostičkih metoda taj porast je i očekivan, navode iz Registra.
Pad broja dijagnosticiranih slučajeva u 2020. godini vjerojatno je rezultat kombinacije čimbenika povezanih s COVID-19 pandemijom: smanjene dostupnosti dijagnostičkih pretraga zbog djelomičnog zatvaranja bolnica, kratkotrajnog prekida provedbe nacionalnih programa ranog otkrivanja raka, kao i manje učestalosti traženja liječničke pomoći ili obavljanja drugih sistematskih pregleda, stoji u izvještaju.

Bez prognoza

Standardni mehanizam otkrivanja, dijagnosticiranja i liječenja onkoloških bolesti u Hrvatskoj uz ovakav pad sigurno neće moći pokriti potrebe koje će uslijediti. Prognoziranja više nisu potrebna i ovi podaci, uz sve dosad navedeno, još jednom pokazuju iznimnu važnost Registra za rak pri HZJZ-u koji vodi dr. Mario Šekerija. Neki dan su europski podaci upozorili na milijun neotkrivenih slučajeva u EU tijekom pandemije. Sad kad su brojke tu, pitanje je jesmo li pripremili borbu s njima?

Više iz rubrike:
Povezani članci
Posljednji podaci za RH

Od novih dijagnoza raka, gotovo 40 posto ih je kod mlađih od 65

RH podaci

Više otkrivenih slučajeva raka, 37 posto oboljelih mlađi od 65 godina

Posljednjih sedam godina u RH se smanjuje smrtnost od raka

ACS: 40 posto slučajeva raka može se spriječiti prevencijom

Tražite više o zdravlju? Pretražite Portal Zdravlje
Najnovije s našeg portala
Miastenija gravis

Nepomičan jezik, spušteni kapci, kroz život 450 tisuća tableta

Joško Lalić

Odrastao je u domu, a način kojim danas pomaže drugima – lekcija nam je svima

Liječenje raka dojke u RH

Prof. Pleština: Hrvatska se po preživljenju podigla iznad EU prosjeka

Pokreni nešto svoje

Dodijeljena potpora poduzetničkim inovacijama

Portal Zdravlje donosi
Odabrali čitatelji
Podrška oboljelima

Miastenija gravis – okrutni simptomi i dugačak put do dijagnoze

Renatin život s teškom bolesti

Miastenija mi je uzela mišiće, ali nije dušu

Na što nas upozorava naš mozak

Poremećaji spavanja mogu biti prvi simptomi ozbiljnih neuroloških bolesti

Kako pravilno postupati

Ugriz zmije – liječnik savjetuje što učiniti

Kontakt / Predloži temu
Zdravstvena pismenost

Dr. Nazlić detaljno o dijabetesu – koji su tipovi bolesti i njihovi simptomi

Žaklina Jurić

Psihijatar Radić o alkoholizmu u RH – 250 tisuća ovisnih

Žaklina Jurić
Novi aspekt

Mirna Đurđević: Načinom prehrane utječemo na svoje, ali i zdravlje okoliša

Silva Capurso

Dr. Ana Milardović o pedijatrijskoj hitnoj – djeca nisu “mali odrasli”

Nađa Berbić