Kortikofobija poprima razmjere koji nisu primjereni, ako je pacijent obaviješten i pod nadzorom. Kortikosteroidi imaju širok spektar primjene. Kao lijekovi koriste se od 1950-ih godina. Mogu se naći u raznim formulacijama. Od raznih inhalatora, sprejeva, krema i masti sve do injekcija za veliki broj stanja i bolesti. Kortikosteroidi su grupa od najčešće korištenih lijekova u dermatologiji. Koriste se u liječenju mnogih kožnih oboljenja poput psorijaze, atopijskog dermatitisa, vitiliga i mnogih drugih dermatoza.
Negativne konotacije
U slučaju bolesti poput atopijskog dermatitisa, kortikosteroidne kreme ili masti mogu biti lijek izbora u slučajevima pogoršanja bolesti. Pravilnom primjenom dolazi do ublažavanja simptoma. Djeluju protuupalno, čime smanjuju upalu koja je u pozadini epizoda pogoršanja bolesti.
Iako takav oblik terapije ispoljava mnoge pozitivne terapijske učinke, kod određenog broja ljudi sam naziv kortikosteroidi izaziva negativne konotacije. Uzrok su najčešće nuspojave vezane uz uporabu te grupe lijekova. Ako dođe do nuspojava, one mogu varirati od pacijenta do pacijenta. Ovise o jačini, vrsti, načinu i duljini korištenja kortikosteroida.
Pod nadzorom liječnika
Ovisno o obliku kortikosteroidne terapije nuspojave mogu biti sistemske poput hiperglikemije, dobivanja na tjelesnoj masi i osteoporoze. Također, topičke, lokalne nuspojave koje su vezane uz korištenje topikalnih oblika kortikosteroida.
Usprkos pozitivnom učinku, moguće nuspojave korištenja kortikosteroida unijele su strah među pacijente. Time se drastično smanjila adherencija na ovaj tip terapije.
„Kortikosteroidna fobija” prvotno je opisana kao iracionalan strah od korištenja ovih lijekova, no s vremenom se KORTIKOFOBIJA kao definicija proširila i na uvriježene negativne stavove.
Taj strah, kortikofobija, sve je rašireniji. Potencijalno je štetan za pacijente s obzirom da se uz strah veže i prestanak korištenja ovog oblika lijeka. On je ključan za kvalitetu života određenih pacijenata. Iako su jake topikalne nuspojave ovih lijekova zabilježene (poput Cushingova sindroma i trajne kožne atrofije), one se javljaju izuzetno rijetko ukoliko se lijekovi koriste pravilno.
Edukacija o terapiji
Liječenje topikalnim kortikosteroidima bi trebalo biti pod nadzorom liječnika. Liječenje se može započeti od najblažih doza prema jačima, ako prethodna doza nije bila učinkovita. Pacijente se može uputiti da vode dnevnik potrošnje kortikosteroida. Time evidentiraju kada i koliko su koristili terapiju. To može pomoći i liječniku pri praćenju samog tijeka liječenja. Potrebno je posebno naglasiti edukaciju o ovom tipu terapije. Tako bi pacijenti bili upoznati sa sigurnošću i učinkovitosti lijekova, pravilnoj primjeni. Time bi se i mogućnosti nuspojava, i strah od kortikosteroida, pa i kortikofobija, smanjio na pravu mjeru.
