Sezonska alergija se javlja u određenom godišnjem dobu, često se naziva i peludna groznica. Peludna groznica nastaje kada imunološki sustav pretjerano reagira na neki vanjski alergen kao što je pelud. Najčešći alergeni su peludi drveća, trava i korova koji se raznose vjetrom. Peludi biljaka koje oprašuju kukci su preteški da bi dugo ostali u zraku i manja je vjerojatnost da će izazvati alergijsku reakciju.
Procjenjuje se da svaki četvrti stanovnik Hrvatske pati od neke vrste alergije nastale zbog reakcije na brojne vrste peludi, ali i zbog porasta koncentracije unutarnjih sezonskih alergena. Sezonske alergije su rjeđe tijekom zime, ali alergijski rinitis je moguće iskusiti tijekom cijele godine. Različite biljke šire svoju pelud u različito doba godine. Postoje i alergije na cjelogodišnje alergene poput plijesni, grinja i epitel mačke ili psa. Simptomi sezonskih alergija variraju od blagih do teških. Najčešći uključuju kihanje, curenje ili začepljen nos, suzne i upaljene oči koje svrbe, svrbež unutar nosa, grla ili ušnih kanala, začepljenost uha i postnazalno slijevanje. Manje uobičajeni simptomi uključuju glavobolju, otežano disanje i kašalj. Mnogi ljudi s alergijskim rinitisom također imaju astmu koja se može pogoršati u sezoni cvatnje.
Alergijska reakcija se događa kada imunološki sustav identificira tvar u zraku koja je obično bezopasna kao opasna. Reagira na tu tvar, ili alergen, oslobađanjem histamina i leukotriena što dolazi do kaskadne reakcije. Prema godišnjim dobima u proljeće počinje cvatnja drveća. Na našem teritoriju su to joha, ljeska, brijest, breza, topola, bukva, hrast, orah i maslina. Potom po ljeti počinje cvatnja trava. Povezuje se alergija na pelud trava s alergijom na krumpir, rajčicu, kivi, dinju, naranču i celer zbog križne reakcije i sličnosti alergena tih biljaka. U jesen su najčešći alergeni korovi, od kojih je najpoznatija ambrozija.
Tijekom zime većina vanjskih alergena miruje. Kao rezultat toga, hladno vrijeme donosi olakšanje mnogim ljudima s alergijama. No, to također znači da sve više ljudi provodi vrijeme u zatvorenom prostoru. Cjelogodišnji alergeni koji izazivaju tegobe u zatvorenom prostoru su grinje, plijesni i epitel kućnih ljubimaca, no lakše ih je ukloniti iz okoline nego pelud na otvorenom.
Važnost dijagnostike
Kod dijagnostike uvijek je bitno prvo učiniti klinički pregled u specijalističkoj ambulanti, pregled kod otorinolaringologa, učiniti bris nosne sluznice na citološku analizu, potom učiniti daljnju dijagnostičku obradu koja uključuje kožno alergološko testiranje na inhalacijske alergene te ukupni i specifični IgE iz krvnog seruma. Bolesnici s dokazanim alergijskim rinitisom i podražajnim suhim kašljem trebaju obaviti i pregled pulmologa.
Pulmološki dijagnostički testovi obuhvaćaju spirometriju, bronhodilatacijski test, određivanje broja eozinofila u iskašljaju i perifernoj krvi, bronhoprovokacijski test s metakolinom i FeNO test. Temeljem učinjene dijagnostičke obrade u bolesnika s alergijskim rinitisom može biti dijagnosticirana i astma.
Najbolji lijek za peludnu groznicu i cjelogodišnji alergijski rinitis je izbjegavanje alergena koji izazivaju simptome. Dostupni su i mnogobrojni lijekovi za liječenje alergije. U doba godine kada je alergija aktivna preporuča se koristiti klima uređaj s HEPA filterom. Također se savjetuje svakodnevno provjeravati lokalnu prognozu koncentracije peludi u zraku i izbjegavanje boravka na otvorenom. Važno je izbjegavati dim cigarete koji može pogoršati simptome peludne groznice.
Medikamentozno liječenje astme i alergijskog rinitisa, danas je učinkovito upravo zahvaljujući brojnim lijekovima iz skupine antihistaminika, intranazalnih i inhalacijskih kortikosteroida, bronhodilatatora, antileukotrijena i brojnih drugih.
Bitno se pravovremeno javiti liječniku, učiniti svu potrebnu dijagnostičku obradu i započeti liječenje kako bi se tegobe svele ne minimum.
