Psorijaza je kožna bolest koja spada u skupinu dermatoza. Osim kože, može zahvatiti i zglobove, a nerijetko zahvaća oboje. Posredovana je imunološkim odgovorom, a osim njega u pojavi i razvoju bolesti veliku ulogu igra i genetika. Kliničke manifestacije se mogu razlikovati ovisno o tipu psorijaze.
Neki od najčešćih tipova psorijaze su:
• plak psorijaza poznata i kao psoriasis vulgaris koja se javlja u 90 posto slučajeva karakterizirana je plakovima oštrih rubova koji se javljaju na koži koje su crvene ili roze boje preko kojih se nalaze bijele ili srebrne ljuskice
• kapljična psorijaza karakterizirana promjenama na koži koje liče na suze promjera manjeg od 1 cm, a češća je u djece i adolescenata dva tjedna nakon neke stafilokokne ili virusne infekcije
• inverzna psorijaza poznata kao i intertriginozna ili fleksuralna javlja se u pregibima kože te je karakterizirana crvenim i sjajnim promjenama bez ljuskica
• palmoplantarna pustuloza se javlja na dlanovima ili stopalima, a karakterizirana je pustulama (promjene na koži koje su iznad razine kože) s neinfektivnim gnojem na upaljenoj koži
• eritrodermalna psorijaza se javlja kao teška komplikacija psorijaze te zahvaća cijelu površinu tijela
Psorijaza je najčešće izazvana određenim „triger“ faktorima koji mogu uključivati blagu traumu (grebanje, tetovaže ili pirsinzi), opekline od sunca, kemijske iritanse, određene lijekove (beta blokatore, antimalarike ili nesteroidne protuupalne lijekove) itd.
Razvoj drugih bolesti
Osobe koje pate od psorijaze u većem su riziku za razvoj nekih drugih bolesti u odnosu na opću populaciju. Poput psorijatičnog artritisa, Chronove bolesti, metaboličkog sindroma i nekih kardiovaskularnih bolesti. Bitno je za napomenuti povećanu prevalenciju depresije u osoba koje imaju psorijazu. Promjene na koži mogu biti na vidljivim dijelovima tijela što može uzrokovati neugodu za samu oboljelu osobu. Ali i negativne reakcije ostalih ljudi što uvelike pridonosi psihološkoj komponenti ove bolesti.
Topički preparati kortikosteroida, derivata vitamina D ili kombinacija tih lijekova se često koriste u liječenju blagog oblika psorijaze. Osim njih mogu se koristiti i inhibitori kalcineurina (takrolimus, pimekrolimus). Razni preparati mogu varirati svojim sastavom ovih lijekova ovisno o tome gdje je bolest lokalizirana na tijelu. Fototerapija i fotokemoterapija su pokazale učinkovitost u liječenju. No mogu se koristiti samo kratkotrajno te oduzimaju dosta vremena u smislu mjesta gdje se ta vrsta terapije provodi te samo trajanje tretmana.
Ukoliko se radi o progresivnijem stadiju bolesti može se prijeći i na neke sistemske lijekove (ciklosporin A, metotreksat, acitretin). U zadnje vrijeme porastao je i broj bioloških lijekova koji se mogu koristiti kao dugoročna kontrola težeg oblika psorijaze.
