Portal ZdravljeZdravstvena pismenostPsorijaza - koji su joj najčešći oblici i "triger" faktori

Psorijaza – koji su joj najčešći oblici i “triger” faktori

Psorijaza je kožna bolest koja spada u skupinu dermatoza. Osim kože, može zahvatiti i zglobove, a nerijetko zahvaća oboje. Posredovana je imunološkim odgovorom, a osim njega u pojavi i razvoju bolesti veliku ulogu igra i genetika. Kliničke manifestacije se mogu razlikovati ovisno o tipu psorijaze.

Neki od najčešćih tipova psorijaze su:
• plak psorijaza poznata i kao psoriasis vulgaris koja se javlja u 90 posto slučajeva karakterizirana je plakovima oštrih rubova koji se javljaju na koži koje su crvene ili roze boje preko kojih se nalaze bijele ili srebrne ljuskice
• kapljična psorijaza karakterizirana promjenama na koži koje liče na suze promjera manjeg od 1 cm, a češća je u djece i adolescenata dva tjedna nakon neke stafilokokne ili virusne infekcije
• inverzna psorijaza poznata kao i intertriginozna ili fleksuralna javlja se u pregibima kože te je karakterizirana crvenim i sjajnim promjenama bez ljuskica
• palmoplantarna pustuloza se javlja na dlanovima ili stopalima, a karakterizirana je pustulama (promjene na koži koje su iznad razine kože) s neinfektivnim gnojem na upaljenoj koži
• eritrodermalna psorijaza se javlja kao teška komplikacija psorijaze te zahvaća cijelu površinu tijela

Psorijaza je najčešće izazvana određenim „triger“ faktorima koji mogu uključivati blagu traumu (grebanje, tetovaže ili pirsinzi), opekline od sunca, kemijske iritanse, određene lijekove (beta blokatore, antimalarike ili nesteroidne protuupalne lijekove) itd.

Razvoj drugih bolesti

Osobe koje pate od psorijaze u većem su riziku za razvoj nekih drugih bolesti u odnosu na opću populaciju. Poput psorijatičnog artritisa, Chronove bolesti, metaboličkog sindroma i nekih kardiovaskularnih bolesti. Bitno je za napomenuti povećanu prevalenciju depresije u osoba koje imaju psorijazu. Promjene na koži mogu biti na vidljivim dijelovima tijela što može uzrokovati neugodu za samu oboljelu osobu. Ali i negativne reakcije ostalih ljudi što uvelike pridonosi psihološkoj komponenti ove bolesti.

Topički preparati kortikosteroida, derivata vitamina D ili kombinacija tih lijekova se često koriste u liječenju blagog oblika psorijaze. Osim njih mogu se koristiti i inhibitori kalcineurina (takrolimus, pimekrolimus). Razni preparati mogu varirati svojim sastavom ovih lijekova ovisno o tome gdje je bolest lokalizirana na tijelu. Fototerapija i fotokemoterapija su pokazale učinkovitost u liječenju. No mogu se koristiti samo kratkotrajno te oduzimaju dosta vremena u smislu mjesta gdje se ta vrsta terapije provodi te samo trajanje tretmana.

Ukoliko se radi o progresivnijem stadiju bolesti može se prijeći i na neke sistemske lijekove (ciklosporin A, metotreksat, acitretin). U zadnje vrijeme porastao je i broj bioloških lijekova koji se mogu koristiti kao dugoročna kontrola težeg oblika psorijaze.

 

Više iz rubrike:
Povezani članci
Psihodermatologija

Akademkinja Šitum: Stres je veliki čimbenik u nastanku bolesti kože

Radionice za oboljele od psorijaze u 6 gradova

Društvo psorijatičara Hrvatske

Fokus je na meni, ne na moju kožu

Preporuka za COVID cijepljenje oboljelih od psorijaze

Tražite više o zdravlju? Pretražite Portal Zdravlje
Najnovije s našeg portala
Liječenje raka dojke u RH

Prof. Pleština: Hrvatska se po preživljenju podigla iznad EU prosjeka

Pokreni nešto svoje

Dodijeljena potpora poduzetničkim inovacijama

Klinika za očne bolesti KBC Split

Svjetski kongres hrvatskih oftalmologa u Solinu

Rijetka bolest teških simptoma

Povukao sam kabel i slomio četiri rebra – tako izgleda miastenija gravis

Portal Zdravlje donosi
Odabrali čitatelji
Podrška oboljelima

Miastenija gravis – okrutni simptomi i dugačak put do dijagnoze

Renatin život s teškom bolesti

Miastenija mi je uzela mišiće, ali nije dušu

Na što nas upozorava naš mozak

Poremećaji spavanja mogu biti prvi simptomi ozbiljnih neuroloških bolesti

Obuća i zdravlje

Loš izbor obuće uzrokuje bolove u nogama, koljenima, leđima

Kontakt / Predloži temu
Zdravstvena pismenost
Odgovara dr. Beljan

Herpes virusi – trajno prisutni u organizmu, zašto se aktiviraju?

Lana Tarić
Važnost dijagnoze

Kardiologinja Pezo Nikolić: Aritmija se ne liječi lijekovima za smirenje

Jasminka Karačić
Bolest s tisuću lica

Dr. Mirošević Zubonja: Sve više mladih obolijeva od multiple skleroze

Marija Mihelić
Nefreteta Zekić Eberhard