Parkinsonova bolest je poremećaj živčanog sustava koji pogađa oko 1 posto ljudi u dobi od 65 godina i starijih. Simptomi se obično razvijaju polako tijekom nekoliko godina. U početku mogu biti suptilni, tako da je rane znakove lako propustiti. U ovom članku govorimo o 13 ranih znakova Parkinsonove bolesti.
Drhtanje
Mnogi zdravstveni djelatnici drhtanje (tremor) smatraju ključnim karakterističnim znakom Parkinsonove bolesti. Tremor uključuju uporno trzanje ili drhtanje ruku, nogu ili brade. Tremor povezan s Parkinsonovom bolešću naziva se “drhtanje u mirovanju”. To znači da podrhtavanje prestaje kada osoba koristi zahvaćeni dio tijela. Tremor je vrlo suptilan kada se prvi put pojavi. U ovoj fazi, osoba koja doživljava drhtanje je obično jedina koja ih primjećuje. Tremor će se postupno pogoršavati kako bolest napreduje. Tremor se obično pojavljuje na jednoj strani tijela, a zatim se kasnije širi na druge dijelove tijela.
Poteškoće pri hodu
Suptilne promjene u obrascu hodanja osobe mogu biti rani znak Parkinsonove bolesti. Netko tko ima Parkinsonovu bolest može hodati sporo ili vući noge dok hoda. Osoba može hodati nepravilnim tempom, iznenada hodati brže ili sporije ili mijenjati duljinu koraka.
Sitan rukopis
Mikrografija (sitan rukopis) je poremećaj koji uključuje pretjerano sitan ili zgusnut rukopis. Liječnici povezuju mikrografiju s medicinskim stanjima koja utječu na živčani sustav ili neurodegenerativnim poremećajima, poput Parkinsonove bolesti.
Gubitak mirisa
Gubitak mirisa (hiposmija) se javlja kada netko izgubi sposobnost njuha. Ovo se također naziva olfaktorna disfunkcija. Gubitak njuha je relativno čest simptom koji pogađa 70-90 posto ljudi s Parkinsonovom bolešću. Gubitak njuha jedan je od najuočljivijih simptoma Parkinsonove bolesti koji nije povezan s kretanjem. Može se pojaviti nekoliko godina prije nego što bolest utječe na kretanje osobe. Osobe koje imaju hiposmiju kao simptom Parkinsonove bolesti mogu doživjeti: otupljen osjet mirisa, poteškoće u otkrivanju mirisa, poteškoće u prepoznavanju mirisa, teškoće u razlikovanju mirisa. Liječnici koriste testove za prepoznavanje mirisa za dijagnosticiranje hiposmije, ali točnost ovih testova uvelike varira. Hiposmija ne znači uvijek da netko ima Parkinsonovu bolest. Nečiji osjet mirisa može se promijeniti iz mnogo razloga, kao što su dob, pušenje ili izloženost kemikalijama. Hiposmija je također simptom drugih medicinskih stanja, uključujući Alzheimerovu bolest (bolest pamćenja) i Huntingtonovu bolest (bolest poremećaja pokreta, pamćenja i ponašanja).
Teškoće sa spavanjem
Parkinsonova bolest može ozbiljno utjecati na sposobnost osobe da spava. Osobe koje imaju Parkinsonovu bolest mogu doživjeti širok raspon simptoma povezanih sa spavanjem, uključujući: nesanicu, prekomjerni dnevni umor, pretjerana dnevna pospanost, apneju (prestanak disanja) za vrijeme spavanja, noćne more, nekontrolirani ili sporadični pokreti tijela tijekom spavanja.
Loša ravnoteža
Parkinsonova bolest posebno cilja na dijelove mozga koji se nazivaju bazalni gangliji, a nalaze se duboko u mozgu. Bazalni gangliji kontroliraju ravnotežu i fleksibilnost, tako da svako oštećenje ovih dijelova mozga može narušiti ravnotežu osobi. Liječnici koriste test koji se zove test povlačenja za procjenu ravnoteže osobe. Test povlačenja uključuje zdravstvenog radnika koji nježno povlači ramena osobe unatrag dok ne izgubi ravnotežu i bilježi koliko im je vremena potrebno da je ponovno uspostave. Zdrave osobe oporavljaju se nakon jednog ili dva koraka, dok osobe s Parkinsonovom bolešću mogu poduzeti veći broj manjih koraka kako bi se u potpunosti uravnotežile.
Bradikinezija (sporost pokreta)
Bradikinezija je pojam koji označava usporenost ili odsutnost pokreta. Bradikinezija uzrokuje različite simptome, kao što su ukočenost udova i spore pokrete. Osoba koja ima bradikineziju može hodati sporije ili joj je teško započeti pokret. Neki ljudi koji imaju ovaj simptom mogli bi ga pogrešno protumačiti kao slabost mišića. Međutim, ovaj simptom ne utječe na snagu mišića.
Poremećaj mišića lica
Izrazi lica uključuju mnoge suptilne, složene pokrete mišića. Osobe s Parkinsonovom bolešću često imaju smanjenu sposobnost pravljenja izraza lica i često je povezano je s bradikinezijom. Mišići lica pokreću se sporije ili kruće nego inače. Ljudi koji imaju „lice kao maska“ mogu izgledati prazno ili bez emocija, iako njihova sposobnost osjećanja emocija nije narušena. Također može nastati i sporije treptanje očiju.
Promjene govora
Promjene u glasnoći i kvaliteti nečijeg glasa još su jedan rani znak Parkinsonove bolesti. Promjene glasa mogu uključivati govorenje tišim tonom ili početak govora uobičajenom glasnoćom, a zatim glas postaje tiši ili nestaje. U drugim slučajevima, osoba može izgubiti uobičajenu varijaciju u glasnoći i tonu svog glasa, tako da glas izgleda monotono.
Pogrbljeno držanje
Osobe koje imaju Parkinsonovu bolest mogu primijetiti promjene u svom držanju zbog drugih simptoma bolesti, kao što je ukočenost mišića.
Ljudi prirodno stoje tako da im je težina ravnomjerno raspoređena na stopala. Međutim, ljudi koji imaju Parkinsonovu bolest mogu se početi savijati prema naprijed, zbog čega izgledaju pogrbljeni ili pognuti.
Zatvor
Zatvor je čest problem koji može imati širok raspon uzroka. Zatvor je jedan od najčešćih nemotoričkih simptoma povezanih s Parkinsonovom bolešću. Gotovo 25 posto ljudi s Parkinsonovom bolesti imali su zatvor prije nego što su razvili motoričke simptome.
Psihičke promjene
Parkinsonova bolest može ozbiljno utjecati na psihološko blagostanje osobe. Bolest snižava prirodnu razinu dopamina u tijelu, što može uzrokovati promjene u raspoloženju i ponašanju. Neki psihološki simptomi povezani s Parkinsonovom bolesti uključuju: depresiju, anksioznost, zbunjenost, poteškoće u planiranju, smanjenu sposobnost rješavanja problema.
Gubitak težine
Osobe s Parkinsonovom bolesti mogu doživjeti blagi do umjereni gubitak težine iz nekoliko razloga. Tremor i drugi motorički simptomi povezani s Parkinsonovom bolesti mogu povećati prirodne potrebe tijela za energijom. Nemotorički simptomi, poput gubitka njuha, depresija ili probavni problemi, mogu uzrokovati da ljudi manje jedu, što može rezultirati gubitkom težine.
Obratite pažnju, i razgovarajte s doktorom
Parkinsonovu bolest teško je dijagnosticirati, osobito u ranijim fazama. To je zato što su simptomi suptilniji i sporadičniji. Međutim, saznanje koje simptome treba tražiti može potaknuti ljude da potraže liječničku pomoć prije nego što tegobe napreduju. Pojavljivanje ovih simptoma ne znači uvijek da osoba ima Parkinsonovu bolest. Osobe starije od 60 godina trebale bi razmotriti razgovor sa svojim liječnikom ako osjete bilo koji od gore navedenih simptoma. Rana dijagnoza dovodi do ranijeg liječenja, što može poboljšati ukupnu kvalitetu života osobe.
