Portal ZdravljeZdravstvena pismenostVirusi nisu živi entiteti i ne izazivaju svi bolest

Virusi nisu živi entiteti i ne izazivaju svi bolest

U posljednje tri godine riječ virus jedna je od najupotrebljavanijih riječi u svakodnevnom govoru. Infektivni, sezonski, neživi samo su neki od epiteta koji se vežu uz njih, a upitno je koliko ih zapravo razumijemo i znamo o njima.

Virusi najčešće definirani kao zarazne čestice, po velikom broju definicija života, nisu živi entiteti. Jedini način na koji oni mogu preživjeti je u drugom živućem organizmu. Bilo da se radi o biljci, životinji ili ljudima. Nemaju metabolizam, a ne posjeduju niti ATP (adenozin-trifosfat), glavnu molekulu koja je izvor energije za funkcioniranje organizma.

Oni se ne sastoje od stanica, već su one njihova glavna meta u drugim organizmima. Iako manjkaju ključnih faktora kako bi ih se klasificiralo kao 'žive', oni i dalje imaju mogućnost razmnožavanja i evolucije (naravno isključivo u drugim organizmima). Često se događaju greške u kopiranju njihovog genetičkog materijala nakon invazije žive stanice zbog čega lako dolazi do, sada i vrlo poznatih, mutacija i raznih varijanti. Neke od tih grešaka ne moraju biti značajne te virus nastavlja sa svojim kvazi-životom. One mogu biti i smrtonosne te dovesti do uništenja virusa, a neke i značajne te doprinijeti virusu. Bilo da se radi o povećanoj infektivnosti, izdržljivosti na vanjske faktore ili nešto potpuno treće.

Tu ne pomažu antibiotici

Nasuprot uvriježenom mišljenju, ne izazivaju svi virusi bolest. Oni koji izazivaju, ne izazivaju bolest u svakom organizmu. Neke od poznatijih bolesti uzrokovanih virusima su gripa, ospice, rubeola, hepatitis, ebola, bjesnoća, te naravno COVID-19. Neki virusi mogu biti i opasniji poput HPV-a koji može dovesti i do razvoja raka grlića maternice.

Iako smo duboko u zlatnoj eri antibiotika, oni nažalost u slučaju virusne bolesti nisu učinkoviti. U takvim slučajevima prava obrana od virusnih infekcija je cijepljenje. Njime možemo prevenirati ili ublažiti teške virusne infekcije dok druge mogućnosti uključuju razne antiviralne lijekove. U najvećem broju slučajeva, dobra stara navika koja uključuje toplu juhu, čaj s medom te odmor su dovoljni kako bi se obična „viroza“ prebolila.

Više iz rubrike:
Povezani članci
Tražite više o zdravlju? Pretražite Portal Zdravlje
Najnovije s našeg portala
Proizvođači lijekova

Nikolina Dizdar Čehulić nova je predsjednica HUP-ove udruge

Ljeto s dr. Pezo

Ne u vodu nakon jela – mit ili istina? Odgovor saznajte od kardiologinje

Hrvatska udruga za bolesti štitnjače

Verica Mešić: Ne igrajmo se liječnika i ne "liječimo" alternativom

Ulaganje

Mobilna ambulanta u Istarskoj županiji

Portal Zdravlje donosi
Odabrali čitatelji
Ginekologica Matilda Mladinić

Menstruacija i kupanje u moru ili bazenu? Evo liječničkog odgovora

Predivna Lucija

Sigurna sam da mi je moja Cvita spasila život

Budućnost hrvatskog sestrinstva

Medicinske sestre u našem zdravstvu nisu trošak nego vrijednost

Ljeto s dr. Pezo

Ne u vodu nakon jela – mit ili istina? Odgovor saznajte od kardiologinje

Kontakt / Predloži temu
Zdravstvena pismenost

Magistra Jurak objašnjava što je sindrom suhog oka

Ines Jurak, mag.pharm.
Pomoć kolegama i pacijentima

Obiteljski doktori u borbi protiv pušenja

Marija Mihelić
Vodič kroz šećere i sladila

Brezin šećer štiti od karijesa, a glukozno - fruktozni sirup izbjegavajte

Redakcija

Nakon 50te godine svaka druga žena imat će neki problem sa štitnjačom

Žaklina Jurić