fbpx
Zdravstvena pismenostVirusi nisu živi entiteti i ne izazivaju svi bolest

Virusi nisu živi entiteti i ne izazivaju svi bolest

U posljednje tri godine riječ virus jedna je od najupotrebljavanijih riječi u svakodnevnom govoru. Infektivni, sezonski, neživi samo su neki od epiteta koji se vežu uz njih, a upitno je koliko ih zapravo razumijemo i znamo o njima.

Virusi najčešće definirani kao zarazne čestice, po velikom broju definicija života, nisu živi entiteti. Jedini način na koji oni mogu preživjeti je u drugom živućem organizmu. Bilo da se radi o biljci, životinji ili ljudima. Nemaju metabolizam, a ne posjeduju niti ATP (adenozin-trifosfat), glavnu molekulu koja je izvor energije za funkcioniranje organizma.

Oni se ne sastoje od stanica, već su one njihova glavna meta u drugim organizmima. Iako manjkaju ključnih faktora kako bi ih se klasificiralo kao ‘žive’, oni i dalje imaju mogućnost razmnožavanja i evolucije (naravno isključivo u drugim organizmima). Često se događaju greške u kopiranju njihovog genetičkog materijala nakon invazije žive stanice zbog čega lako dolazi do, sada i vrlo poznatih, mutacija i raznih varijanti. Neke od tih grešaka ne moraju biti značajne te virus nastavlja sa svojim kvazi-životom. One mogu biti i smrtonosne te dovesti do uništenja virusa, a neke i značajne te doprinijeti virusu. Bilo da se radi o povećanoj infektivnosti, izdržljivosti na vanjske faktore ili nešto potpuno treće.

Tu ne pomažu antibiotici

Nasuprot uvriježenom mišljenju, ne izazivaju svi virusi bolest. Oni koji izazivaju, ne izazivaju bolest u svakom organizmu. Neke od poznatijih bolesti uzrokovanih virusima su gripa, ospice, rubeola, hepatitis, ebola, bjesnoća, te naravno COVID-19. Neki virusi mogu biti i opasniji poput HPV-a koji može dovesti i do razvoja raka grlića maternice.

Iako smo duboko u zlatnoj eri antibiotika, oni nažalost u slučaju virusne bolesti nisu učinkoviti. U takvim slučajevima prava obrana od virusnih infekcija je cijepljenje. Njime možemo prevenirati ili ublažiti teške virusne infekcije dok druge mogućnosti uključuju razne antiviralne lijekove. U najvećem broju slučajeva, dobra stara navika koja uključuje toplu juhu, čaj s medom te odmor su dovoljni kako bi se obična „viroza“ prebolila.

Podijelite članak:

spot_imgspot_img
spot_imgspot_imgspot_img

Najnovije

Više iz rubrike

Izabrali čitatelji

Naše rubrike