Jedna od najomraženijih pretraga brojnih pacijenata jest kolonoskopija koja istovremeno – spašava živote. Poražavajući podaci o smrtnosti od raka debeloga crijeva, koja je u EU najviša upravo u našoj zemlji, dovoljan je alarm. Vrijeme je da se razbiju mitovi o ovoj pretrazi koja se može obaviti i uz anesteziju.
Bez komplikacija
Upozorili su na to liječnici okupljeni na nedavno održanoj tribini „Odazovi se – za život!“ održanoj u Osijeku gdje je dr. Vladimir Borzan pojasnio ovu pretragu. Kolonoskopija je, rekao je, napredak u medicini jer liječnik dobiva mogućnost pregleda cijele probavne cijevi. A to je kod otkrivanja raka debeloga crijeva više nego važno.
– Žalosno je da danas netko umire od uznapredovalog raka debelog crijeva kraj ovakve pretrage i mogućnosti pregleda cijele probavne cijevi. Najprije, crijevo ne boli sve dok ga se ne napuše. Prilikom kolonoskopije ono se mora raširiti kako bi se pogledali svi dijelovi i uklonili eventualni polipi. To i jeste cilj i suština kolonoskopije, a bol se može ukloniti kratkotrajnom anestezijom, pojasnio je dr. Borzan.
Cijela procedura kolonoskopije, kaže, obavlja se unutar sat vremena, uključujući i eventualne intervencije oko uklanjanja polipa, buđenja te razgovora s bolesnikom. Štoviše, ističe kako se u svom liječničkom stažu ne sjeća da je itko imao komplikaciju radi anestezije, a koju još uvijek mnogi izbjegavaju. Za to, naglašava, nema potrebe. Na liječnicima je, ističe dr. Borzan, destigmatizirati pretragu i bolesnicima dati razloge zašto je treba napraviti. Činjenica je da je kolonoskopija pravi preventivni program te izuzetno učinkovit.
Važna priprema
Da pacijenti izbjegavaju kolonoskopiju dobro zna i dr. Ljiljana Ćenan koja kaže da to često čine jer im je rekao – netko drugi!
– Najprije im kažem da ne slušaju druge, da pretraga nije strašna ako se za nju adekvatno pripreme. A ako se već i raspituju, uz liječnike, trebaju slušati one koji su tu pretragu prošli, zaključuje dr. Ćenan.
Kako bi se smanjila smrtnost od raka debelog crijeva valja se držati smjernica prema kojima prvu kolonoskopiju treba učiniti u 45. godini. Potom je, ovisno o nalazu, ponavljati. I posebice u slučaju ako je netko od članova obitelji imao rak debelog crijeva.
– Nekoliko je sindroma prema kojima znamo da će se karcinom pojaviti stoga je potrebno krenuti što ranije. Prije same kolonoskopije bolesnik mora biti dobro očišćen. Ništa manje nije važno ni samo izvođenje pretrage. Potrebno je izvlačiti aparat minimalno šest minuta kako ne bismo, rekao bih, promašili neke stvari odnosno uklonili eventualne polipe, pojašnjava dr. Borzan.
Dobna granica za pretragu se spušta kod bolesnika koji u obitelji imaju člana u prvoj liniji koji je imao ili ima rak debelog crijeva. Posebice kod bolesnika, pojašnjavaju stručnjaci, kod kojih su oboljela dva člana te je granica za pretragu 40 godina života. Uz preporuku da je kontrola nužna deset godina otkako je član obitelji dobio rak debelog crijeva.
Uloga obiteljskih liječnika
– Na raspolaganju je i fekalni hemokult stolice što je također preventiva, no svakako ne kao kolonoskopija. Želja nam je da pacijenti demistificiraju tu bolest. Da ne slušaju druge već se prepuste u ruke stručnjacima koji će im unutar sat vremena pretrage moći spasiti život, naglasio je dr. Borzan.
Kako bi broj javljanja na kolonoskopiju bio veći i dr. Ćenan se slaže da bi obiteljski liječnici trebali ukazati pacijentima koji imaju rizik za rak debelog crijeva da se odazovu na pretragu. Treba im reći, kaže, zašto je to važno te razbiti strahove.
Obiteljski liječnici moraju se uključiti u ovaj problem. Mjesta za ranu dijagnostiku, a time i za izlječenje ima, zaključila je dr. Ćenan.
