Portal ZdravljeAktualnoU osječkoj bolnici operaciju nosa rade i diodnim laserom

U osječkoj bolnici operaciju nosa rade i diodnim laserom

Rinoseptoplastika ili operacija nosa jedna je od najpopularnijih estetskih operacija. No, zapravo se najčešće radi zbog problema s devijacijom septuma i sinusima. Prva javna zdravstvena ustanova u Hrvatskoj koja je uvela rinološku bazu te jedina koja radi operaciju nosnih školjki s diodnim laserom upravo je KBC Osijek. Kako izgleda dijagnostika koja prethodi operaciji te na koji način se izvode operacije za portalzdravlje ispričali su predstojnik Klinike za ORL i kirurgiju glave i vrata KBC-a Osijek doc. dr. sc. Željko Zubčić dr.med. i voditelj Odjela za ORL i kirurgiju glave i vrata doc. dr. sc. Hrvoje Mihalj dr. med..

- Put do dijagnostike na našoj Klinici je jednostavan. Obično nam se javljaju pacijenti s problemom disanja koji od svog liječnika obiteljske medicine dobiju uputnicu za ambulantni pregled na Klinici za ORL. Svakom pacijentu pristupamo multidisciplinarno. Prvi korak je da naš specijalist ORL-a pregleda pacijenta. Ako utvrdi da je problem objektivan uputi pacijenta u rinološku ambulantu gdje se napravi videoendoskopija nosa. To znači da pod kontrolom oka i endoskopa vidimo gdje su neravnine na nosnoj pregradi, jesu li koštane ili hrskavične te postoje li neke promjene na nosnoj školjki. Nakon endoskopije i kad naš liječnik ustanovi ima li određenih deformacija pacijenta šaljemo na rinomanometriju.

Riječ je o mjerenju protoka kroz obje nosnice. Sa svim tim nalazima analiziramo kako operativno riješiti problem i je li on samo u nosnoj pregradi ili imamo i problem s nosnim školjkama. Treba reći da mi pacijentu predlažemo operaciju s obzirom na nalaz, a svaki pacijent sam odlučuje želi li ići na koncu ići na operaciju i ometa li ga problem s nosom u svakodnevnim aktivnostima. Riječ je o subjektivnom osjećaju i nikoga se na ništa ne nagovara, objašnjava doc. Zubčić, specijalist otorinolaringolog te plastični kirurg glave i vrata.

Ovi osječki specijalisti inače edukaciju iz rinoseptoplastike najvećim dijelom su usavršavali u SAD-u. Kažu kako u posljednje vrijeme postoje različite tehnike operacije nosa koje uključuju i diodni laser.

- Operacija nosne pregrade koja može biti iskrivljena događa se i zbog prirođenih deformiteta, ali i onih stečenih uslijed traume nosa. Isto tako deformacije vanjskog nosa mogu biti prirođene, ali i stečene uslijed neke ozljede ili prethodnog operativnog zahvata. Pristup zahvatu je uvijek individualan, nosevi se ne rade po špranci. U istom operativnom zahvatu prvo idemo ispravljati deformacije na piramidi (vanjski vidljivi dio nosa nap.a), pa septumu (nosna pregrada) i onda smanjujemo nosne školjke. Nijedna operacija u potpunosti nije jednaka i ne smije biti jednaka već se radi na osnovu pomne analize svih parametara i prijeoperativnog plana.

U posljednje vrijeme radimo i operaciju nosnih školjki s diodnim laserom. Uđemo pod sluznicu školjke i energijom lasera smanjujemo volumen školjke. Kada se smanji volumen školjke u nosu se otvara se prostor za disanje. Naime, donja školjka zbog alergija ili nekih drugih razloga može toliko narasti da volumenom blokira hodnik nosa. Ovaj zahvat u Hrvatskoj ne radi nijedna javna zdravstvena ustanova. Mi smo laser nabavili iz Njemačke, a danas smo edukacijski centar za diodne lasere u otorinolaringologiji u Hrvatskoj, napominje doc. Zubčić.

U osječkoj bolnici obave između 20 i 30 rinoseptoplastika godišnje, a čekanja na ovaj zahvat, kažu nema. U slučaju da dijagnostika pokaže opravdanost ovog zahvata na operaciju dolazi kroz dva do tri tjedna. Budući da je osim medicinskog riječ i o estetskom zahvatu, osječka bolnica ponekad dio pacijenata šalje i na psihološku obradu, a kako bi spriječili nerealna očekivanja.
Ne šaljemo sve pacijente kod psiholog, već samo one koji žele i estetsku operaciju odnosno zahvat na nosnoj piramidi. Naime, između 5 do 10 posto pacijenta ima psihološki nerealna očekivanja od operacije. Zanimljivo je da pacijenti vrlo brzo i to već nakon dva do tri tjedna zaborave kakav su nos imali i traže mane na novom nosu, kaže doc. Mihalj.

“Brzi zaborav” još je jedan od razloga zbog kojega je osječka bolnica prva u Hrvatskoj uvela i rinološku bazu u kojoj je sada već više od 200 slučajeva.

- Mi imamo rinobazu u kojoj su prijeoperativni i poslijeoperativni podaci uključujući i prijeoperativne i postoperativne slike pacijenata. Obično se uslika 6 slika u različitim profilima. Često se pacijenti iznenade kada im pokažemo kako im je izgledao nos prije operacije. Imati takvu rinološku bazu je standard na zapadu i mi smo prvi u Hrvatskoj u državnu bolnicu uveli takvu bazu. U njoj je sva prijeoperativna anamneza i nalaz u kojem je detaljno opisano kakva je deformacija nosne pregrade i vanjskog nosa, kakav je nosni ventil i kakve su nosne školjke i detaljno što smo radili tijekom samog operativnog zahvata. Zapisuje se svaki postavljeni šav i/ili hrskavični graft. Operacije su često slične, pa i mi možemo zaboraviti što smo radili, ali u bazi sve piše. To je inače zapadnoeuropski i američki standard, kaže predstojnik klinike doc. Zubčić.

Recimo i kako se ovi zahvati u Osijeku rade kroz jednodnevnu kirurgiju dok se ranije u ustanovi ostajalo i do četiri dana.

- Naši pacijenti su definitivno više žene, obično mlade žene od 18 do 35 godina. Muškarci kao pacijenti obično imaju skršene noseve. Kao posljedicu kontaktnih ili timskih sportova, a zahvati na takvom nosu traju i po tri sata.
Pristup korekciji vanjskog nosa je drugačiji s obzirom na spol. Inače, muškarcima se radi potpuno ravan nos bez prijelaza na nosni vršak. Također je kut nosa i usnice drugačiji i kod muškaraca iznosi oko 90 stupnjeva. Kod žena se radi više podignut nos. I uvijek gledamo kod operacije da ženama radimo prijelaz prema vršku jer nos onda izgleda nježnije. Generalno je bit da se postigne estetski sklad i izgled bude prirodan te onaj tko pacijenta ne poznaje od ranije ne primijeti da je bio podvrgnut bilo kakvom estetskom zahvatu. Tada je operacija savršena, poručuje doc. Zubčić.

Više iz rubrike:
Povezani članci
Vodič

Koji su rizici i moguće komplikacije plastične kirurgije

SBRT radioterapija

Precizno zračenje visokim dozama dostupno u KBC Osijek

Struka o katalogu Odazovi se:

Ovo je jedan korak u spašavanju ljudskog života

Učestalo stanje

Schroth metoda kao ključna terapija u borbi protiv skolioze

Tražite više o zdravlju? Pretražite Portal Zdravlje
Najnovije s našeg portala
Udruga Marra Altrui

Besplatno iscrtavanje obrva ženama koje su ih izgubile kroz liječenje

Apel udruge

Svaki treći stanovnik RH ne može podmiriti nepredviđen trošak od 494 eura

U KBC Split

Liječenje kronične boli radiofrekventnom ablacijom

Ružičasti listopad

Pjesma Danijele Ćuk za žene u borbi s rakom dojke

Portal Zdravlje donosi
Odabrali čitatelji
Dr. Dragan Slijepčević

Svojom odlukom uštedio sat vremena helio hitne i spasio dva života

Dr. Bressan i dr. Došen-Mrak

Dostojanstvo na kraju života ne smije biti stvar milosrđa ili adrese

Palijativna skrb

Paradoks digitalizacije: Može li algoritam držati umirućeg za ruku?

Dentalna medicina

Upoznajte Kliniku za stomatologiju KBC-a Zagreb

Kontakt / Predloži temu
Zdravstvena pismenost
Alergije

Prof. Milas - Ahić: Stres sve veći čimbenik kod alergijskih tegoba

Nefreteta Zekić Eberhard

Prim. Muršić: Svrab ne dolazi isključivo zbog nehigijene

Nefreteta Zekić Eberhard
Prepoznavanje simptoma

Kad srce "preskače" - kada treba otići liječniku?

Ivana Rimac Lesički

Škripanje zubi uzrokuju psihogena stanja, to pitanje i niz drugih objašnjava dr. Petrović

Nefreteta Zekić Eberhard