Rinoseptoplastika ili operacija nosa jedna je od najpopularnijih estetskih operacija. No, zapravo se najčešće radi zbog problema s devijacijom septuma i sinusima. Prva javna zdravstvena ustanova u Hrvatskoj koja je uvela rinološku bazu te jedina koja radi operaciju nosnih školjki s diodnim laserom upravo je KBC Osijek. Kako izgleda dijagnostika koja prethodi operaciji te na koji način se izvode operacije za portalzdravlje ispričali su predstojnik Klinike za ORL i kirurgiju glave i vrata KBC-a Osijek doc. dr. sc. Željko Zubčić dr.med. i voditelj Odjela za ORL i kirurgiju glave i vrata doc. dr. sc. Hrvoje Mihalj dr. med..
– Put do dijagnostike na našoj Klinici je jednostavan. Obično nam se javljaju pacijenti s problemom disanja koji od svog liječnika obiteljske medicine dobiju uputnicu za ambulantni pregled na Klinici za ORL. Svakom pacijentu pristupamo multidisciplinarno. Prvi korak je da naš specijalist ORL-a pregleda pacijenta. Ako utvrdi da je problem objektivan uputi pacijenta u rinološku ambulantu gdje se napravi videoendoskopija nosa. To znači da pod kontrolom oka i endoskopa vidimo gdje su neravnine na nosnoj pregradi, jesu li koštane ili hrskavične te postoje li neke promjene na nosnoj školjki. Nakon endoskopije i kad naš liječnik ustanovi ima li određenih deformacija pacijenta šaljemo na rinomanometriju.
Riječ je o mjerenju protoka kroz obje nosnice. Sa svim tim nalazima analiziramo kako operativno riješiti problem i je li on samo u nosnoj pregradi ili imamo i problem s nosnim školjkama. Treba reći da mi pacijentu predlažemo operaciju s obzirom na nalaz, a svaki pacijent sam odlučuje želi li ići na koncu ići na operaciju i ometa li ga problem s nosom u svakodnevnim aktivnostima. Riječ je o subjektivnom osjećaju i nikoga se na ništa ne nagovara, objašnjava doc. Zubčić, specijalist otorinolaringolog te plastični kirurg glave i vrata.
Ovi osječki specijalisti inače edukaciju iz rinoseptoplastike najvećim dijelom su usavršavali u SAD-u. Kažu kako u posljednje vrijeme postoje različite tehnike operacije nosa koje uključuju i diodni laser.
– Operacija nosne pregrade koja može biti iskrivljena događa se i zbog prirođenih deformiteta, ali i onih stečenih uslijed traume nosa. Isto tako deformacije vanjskog nosa mogu biti prirođene, ali i stečene uslijed neke ozljede ili prethodnog operativnog zahvata. Pristup zahvatu je uvijek individualan, nosevi se ne rade po špranci. U istom operativnom zahvatu prvo idemo ispravljati deformacije na piramidi (vanjski vidljivi dio nosa nap.a), pa septumu (nosna pregrada) i onda smanjujemo nosne školjke. Nijedna operacija u potpunosti nije jednaka i ne smije biti jednaka već se radi na osnovu pomne analize svih parametara i prijeoperativnog plana.
U posljednje vrijeme radimo i operaciju nosnih školjki s diodnim laserom. Uđemo pod sluznicu školjke i energijom lasera smanjujemo volumen školjke. Kada se smanji volumen školjke u nosu se otvara se prostor za disanje. Naime, donja školjka zbog alergija ili nekih drugih razloga može toliko narasti da volumenom blokira hodnik nosa. Ovaj zahvat u Hrvatskoj ne radi nijedna javna zdravstvena ustanova. Mi smo laser nabavili iz Njemačke, a danas smo edukacijski centar za diodne lasere u otorinolaringologiji u Hrvatskoj, napominje doc. Zubčić.
U osječkoj bolnici obave između 20 i 30 rinoseptoplastika godišnje, a čekanja na ovaj zahvat, kažu nema. U slučaju da dijagnostika pokaže opravdanost ovog zahvata na operaciju dolazi kroz dva do tri tjedna. Budući da je osim medicinskog riječ i o estetskom zahvatu, osječka bolnica ponekad dio pacijenata šalje i na psihološku obradu, a kako bi spriječili nerealna očekivanja.
Ne šaljemo sve pacijente kod psiholog, već samo one koji žele i estetsku operaciju odnosno zahvat na nosnoj piramidi. Naime, između 5 do 10 posto pacijenta ima psihološki nerealna očekivanja od operacije. Zanimljivo je da pacijenti vrlo brzo i to već nakon dva do tri tjedna zaborave kakav su nos imali i traže mane na novom nosu, kaže doc. Mihalj.
“Brzi zaborav” još je jedan od razloga zbog kojega je osječka bolnica prva u Hrvatskoj uvela i rinološku bazu u kojoj je sada već više od 200 slučajeva.
– Mi imamo rinobazu u kojoj su prijeoperativni i poslijeoperativni podaci uključujući i prijeoperativne i postoperativne slike pacijenata. Obično se uslika 6 slika u različitim profilima. Često se pacijenti iznenade kada im pokažemo kako im je izgledao nos prije operacije. Imati takvu rinološku bazu je standard na zapadu i mi smo prvi u Hrvatskoj u državnu bolnicu uveli takvu bazu. U njoj je sva prijeoperativna anamneza i nalaz u kojem je detaljno opisano kakva je deformacija nosne pregrade i vanjskog nosa, kakav je nosni ventil i kakve su nosne školjke i detaljno što smo radili tijekom samog operativnog zahvata. Zapisuje se svaki postavljeni šav i/ili hrskavični graft. Operacije su često slične, pa i mi možemo zaboraviti što smo radili, ali u bazi sve piše. To je inače zapadnoeuropski i američki standard, kaže predstojnik klinike doc. Zubčić.
Recimo i kako se ovi zahvati u Osijeku rade kroz jednodnevnu kirurgiju dok se ranije u ustanovi ostajalo i do četiri dana.
– Naši pacijenti su definitivno više žene, obično mlade žene od 18 do 35 godina. Muškarci kao pacijenti obično imaju skršene noseve. Kao posljedicu kontaktnih ili timskih sportova, a zahvati na takvom nosu traju i po tri sata.
Pristup korekciji vanjskog nosa je drugačiji s obzirom na spol. Inače, muškarcima se radi potpuno ravan nos bez prijelaza na nosni vršak. Također je kut nosa i usnice drugačiji i kod muškaraca iznosi oko 90 stupnjeva. Kod žena se radi više podignut nos. I uvijek gledamo kod operacije da ženama radimo prijelaz prema vršku jer nos onda izgleda nježnije. Generalno je bit da se postigne estetski sklad i izgled bude prirodan te onaj tko pacijenta ne poznaje od ranije ne primijeti da je bio podvrgnut bilo kakvom estetskom zahvatu. Tada je operacija savršena, poručuje doc. Zubčić.
