Kakve naočale odabrati, kako se ošišati, našminkati te koje tretmane pomlađivanja odabrati – sve to ovisi o tipu lica. Do sada se najčešće pisalo o tipovima lica dijeleći ih na ovalna, srcolika, duguljasta i ostale vrste lica. No estetski liječnici donose podjele na temelju geografskog podrijetla i genetike. Upravo takvo znanje, prema riječima dr. Diane Plazonić, ugledne liječnice estetske medicine, trebali bi se uzimati u obzir prilikom pomlađivanja.
Utjecaj gena
Na izgled našeg lica utječu naši geni, naše dominantne emocije koje se kroz mimiku vremenom usijecaju u crte našeg lica. Ali i naše životne navike, poput pušenja, prehrane, vježbanja i ostalog. Što se tiče genetike, ona je vezana za naše podrijetlo i čini temelj izgleda našeg lica. Crte lica tj. oblik lubanje, masni jastučići lica, debljina kože, boja očiju i ten predstavljaju bazu našeg izgleda.
Do globalizacijskog doba ljudi su većinom osnivali obitelji unutar svog naroda ili plemena pa su se vremenom iskristalizirali i određeni “tipovi” lica. Radi li se o stereotipima ili ipak ” tu nešto postoji” pa možemo po crtama lica procijeniti otkud je neka osoba? Procijenite sami…- govori splitska liječnica.
Različita lica – različiti tretmani
Dodaje kako je liječnicima estetske medicine važno različito tretirati različite tipove lica i pri tome imati određene smjernice.
Svako lice ima svoju priču i na nama liječnicima estetske medicine je tu priču prepoznati i vidjeti koji tretman je najbolji upravo za tu osobu – kaže dr. Plazonić.
Područje Hrvatske odnosno zapadnog Balkana bilo je, ističe, stoljećima izloženo različitim utjecajima i seobama pa tako možemo naići na nekoliko osnovnih tipova lica.
Mediteranski tip
Učestao je u svim zemljama Sredozemlja poput Italije, Grčke ili Turske, a često se može naći i kod nas. Karakteriziraju ga nježne kosti lica, maslinasti ten, prirodne crnke, usne umjerene veličine i često naglašen nos.
Slavenski tip
Ovaj tip lica dominira u Ukrajini i Rusiji, ali viđamo ga u manjem postotku i kod nas. Karakteriziraju ga jače kosti lica sa naglašenim jagodicama i izraženim masnim jastučićima lica. Slavenski tip karakterizira svjetliji ten, zelene ili plave oči, tamno plava do svijetlo smeđa kosa.
Nordijski tip
Dominira u skandinavskim zemljama. Dominantno svijetlokosi i svjetlooki tip. Lubanja je izdužena ( dolikokefalni tip) sa oštrim crtama lica. Kod nas je relativno rijedak.
Alpski tip
Prisutan je u planinskim regijama centralne Europe ( Švicarska, Njemačka, Italija, Francuska). Karakterizira ga okruglasto lice, velikih očiju koje variraju od svijetlo smeđih, tamno zelenih do plavih, a nos je nešto kraći odnosno manje izražen.
Pontijski ili crnomorski tip
Ovo je istočno europski tip lica tipičan za Bugarsku, Rumunjsku, Mađarsku, Srbiju i dijelove Ukrajine. Nježnijih su crta lica od dinarskog tipa, tamniji od slavenskog, a svijetliji od mediteranskog tipa. Imaju ravno čelo i izražene očne kapke i ravan oblik nosa.
Dinarski tip
Najdominantniji tip na zapadnom Balkanu je dinarski tip. Radi se o visokim ljudima, dugih nogu, duguljastog lica oštrih crta. Oči su često blizu postavljene, a oblik nosa je dug i konveksan. Oblik lubanje je brahikefalan. Ten, boja kose i očiju variraju iako je češći tamniji pigment.
Baltički tip
Dominantan je u zemljama Baltika, dijelovima Skandinavije i sjeveroistočne Njemačke te zapadne Rusije. Svijetle su puti i koža im se lako zarumeni. Svijetla kosa i oči sivih, plavih ili egzotično plavih nijansi su tipične za baltički tip. Za razliku od nordijskog tipa imaju ” kraću” glavu ( brahikefalni tip) i šire lice, a opet nešto manje naglašene jagodice nego slavenski tip. Brada nije ispupčena u profilu već je ravna i široka, a nos kratak i često “prćast”.
Uralski tip
Ovaj tip je učestao u Finskoj i Rusiji, a kod nas je prilično egzotičan. Karakteriziraju ga svijetla put i svijetle, ali pomalo ” kose” oči. Osim oblika očiju, od nordijskih tipova razlikuje ih naglašenije jagodice te brahicefalni oblik lubanje ( kraća i “spljoštenija”).
Keltski tip
Tipičan za Irsku i Škotsku. Izrazito svijetlog, gotovo ružičastog tena sa izraženim pjegicama. Oči su najčešće svijetle zelene, a boja kose je smeđa često s crvenim pigmentom. Općepoznato je kako je najveći broj crvenokosih ljudi upravo u Irskoj.
Anglosaksonski tip
Također je svijetle puti, ali s manje izraženim pjegicama od keltskog tipa. Karakteriziraju ga visoki postotak ljudi s plavim i sivim očima te plava do svijetlo smeđa boja kose. Nešto su viši i izduženog oblika glave od keltskog tipa sa uskom gornjom i donjom čeljusti te tankim usnama.
Oblik ovisi o strukturi lubanje
Lice je ono o čemu se, u svakodnevnom i dugoročnom komuniciranju i ljudi koji su najprepoznatljiviji, razlikuju. Specijalizirana područja ljudskog mozga omogućavaju prepoznavanje lica. Kada je ona oštećena prepoznavanje lica može biti nemoguće čak i bliskim članovima obitelji. Obrasci specifičnih grana kao što su oči ili njihovi dijelovi, koristi se u biometrijskoj identifikaciji za unikatno identificiranje svakog pojedinca.
Oblik lica ovisi o koštanoj strukturi lubanje. Za fizionomiju lica važne su osobitosti različitih mekih tkiva poput masnih jastučića, kože i kose. Izgled lica se s vremenom mijenja, masni jastučići i usne smanjuju, a povećava izraženost kostiju. Oblik lica je važna odrednica ljepote, posebno simetrije lica. No, idealna ljepota je krajnje individualan osjećaj.
