Kardiovaskularne bolesti kao najčešći uzrok smrti izniman su teret i problem. Što ih točno čini, možemo li i kako sami utjecati, pročitajte u tekstu prim. Verice Kralj, dr. med. specijalistice epidemiologije, Voditeljice Odjela za srčano-žilne bolesti Službe za epidemiologiju i prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Tekst uz ostali sadržaj posvećen zdravlju srca i krvnih žila dostupan je i u besplatnom izdanju Plan za srce.
Kardiovaskularne bolesti (KVB) ili srčanožilne bolesti, kao što im samo ime kaže, su bolesti srca i krvnih žila (arterija i vena), u većini kojih je u podlozi ateroskleroza, odnosno promjene, oštećenja i naslage na stijenci arterija. Ne postoje rani simptomi ateroskleroze već oni postaju vidljivi tek kada nastane kritično suženje krvne žile, pri čemu dolazi do nedostatnog protoka krvi i nedovoljne opskrbe organa kisikom.
Glavne bolesti iz te skupine su one koje zahvaćaju srce i krvne žile srca – koronarna bolest srca i infarkt miokarda (srčani udar) te mozak i njegov krvožilni sustav – cerebrovaskularni inzult (moždani udar, šlag, apopleksija), a isto tako i hipertenzija koja je i zasebna bolest, ali i čimbenik rizika za druge KVB.
Što uzrokuje kardiovaskularne bolesti?
Postoji mnogo rizičnih čimbenika koji pridonose razvoju kardiovaskularnih bolesti. Neki ljudi rađaju se s određenim zdravstvenim stanjima koja ih predisponiraju za razvoj srčane bolesti i moždanog udara. Ali kod većine oboljelih od KVB do bolesti dođe zbog kombinacije faktora kao što su nezdrava prehrana, manjak tjelesne aktivnosti i pušenje, da navedemo samo tri najčešća faktora.
Što je veći broj rizičnih čimbenika kojima ste izloženi veći je i rizik da ćete razviti kardiovaskularnu bolest.
Mnogi od rizičnih čimbenika za kardiovaskularne bolesti uzrokuju probleme jer dovode do ateroskleroze. Ateroskleroza je sužavanje i zadebljanje arterija. Razvija se godinama bez da uzrokuje simptome. Može se pojaviti u bilo kojem dijelu tijela. Ukoliko se pojavi u blizini srca govorimo o koronarnoj arterijskoj bolesti. Ukoliko se pojavi primjerice u nogama govorimo o perifernoj arterijskoj bolesti.
Sužavanje i zadebljanje arterija događa se zbog nakupina masnog materijala, kolesterola i drugih supstanci na zidovima krvnih žila. Ove naslage nazivamo plak. Puknuće plaka može dovesti do srčanog ili moždanog udara.
Rizici na koje (ne) možemo sami utjecati
KVB mogu biti uzrokovane kombinacijom bihevioralnih, socioekonomskih i okolišnih čimbenika rizika. Postoje čimbenici rizika na koje ne možemo utjecati kao što su starija životna dob, muški spol i obiteljska sklonost. Međutim, postoje i čimbenici rizika na koje možemo djelovati (izmijeniti ih, kontrolirati ili liječiti), uključujući korištenje duhana, nepravilnu prehranu, tjelesnu neaktivnost, pretilost, štetnu upotrebu alkohola, visoki krvni tlak, visok kolesterol, dijabetes, bolesti bubrega i stres. Važno je još spomenuti i zagađenje zraka kao čimbenik rizika. Naime, prema Svjetskoj kardiološkoj federaciji, odgovorno je svake godine za oko 25 posto svih smrti od kardiovaskularnih bolesti.
Ukoliko imate neki od rizičnih čimbenika to ne znači da ćete nužno razviti kardiovaskularnu bolest. No, što više rizičnih čimbenika imate, veće su šanse da ćete oboljeti ukoliko ne poduzmete potrebne mjere za modificiranje svojih rizičnih čimbenika.
Kako spriječiti nastanak kardiovaskularnih bolesti?
Povoljna je činjenica da se većina KVB može spriječiti izbjegavanjem čimbenika rizika, tako je moguće spriječiti čak do 80 posto prijevremenih smrti. Uklanjanjem rizičnih čimbenika kao što su pušenje, alkohol, nezdrava prehrana te nedovoljna tjelesna aktivnost kao i pravodobnim ranim otkrivanjem i liječenjem hipertenzije, dislipidemije i dijabetesa može se bitno unaprijediti kardiovaskularno zdravlje, odnosno smanjiti kardiovaskularni pobol i smrtnost.
Najvažniji bihevioralni čimbenici rizika za nastanak srčane bolesti i moždanog udara su nezdrava prehrana, tjelesna neaktivnost, pušenje i štetna uporaba alkohola. Ovakva ponašanja mogu dovesti do povišenog krvnog tlaka, dijabetesa, visokog kolesterola, prekomjerne tjelesne težine i pretilosti, koji se mogu mjeriti i tako procijeniti rizik pojedinca od razvoja kardiovaskularnih bolesti.
Važno je i okruženje u kojem živimo jer ima značajan utjecaj na našu motivaciju za izborom zdravih životnih navika. Za zdravo okruženje važnu ulogu ima društvo u cjelini, različiti resori u sustavu upravljanja, međuresorna suradnja u zdravstvenoj politici, osobito u osiguravanju pristupa alatima koji su ljudima potrebni za zdraviji život, uključujući čist zrak, dostupnu zdravu hranu i dobro planirane urbane prostore koji potiču aktivan način života. Zdravstvene politike koje stvaraju okruženja u kojima su zdravi izbori ne samo dostupni, nego i priuštivi, bitne su u motiviranju ljudi da usvoje i održavaju zdravije stilove života.
Europski plan za kardiovaskularno zdravlje
Ipak, unatoč činjenici da modifikacijom vlastitog ponašanja možemo izbjeći i/ili umanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti, one su i dalje na vrhu popisa javnozdravstvenih problema na koje je potrebno utjecati.
Stoga je još 2000. godine, inicijativnom Svjetske kardiološke organizacije, osnovan Svjetski dan srca koji se obilježava svake godine 29. rujna. To je vodeća svjetska organizacija za podizanje svijesti o kardiovaskularnim bolestima, uključujući bolesti srca i moždani udar.
Europska komisija je također prepoznala veliki problem kardiovaskularnih bolesti te shodno tome 2022.godine, podržala “Europski plan za kardiovaskularno zdravlje”. Za cilj ima smanjiti broj prijevremenih smrti za jednu trećinu do 2030., svima omogućiti procjenu kardiovaskularnog rizika, uspostaviti multidisciplinarnu skrb i poboljšati kvalitetu života. Kako bi se to postiglo, potrebno je usredotočiti se na primarnu i sekundarnu prevenciju kroz rano otkrivanje bolesti te jednak pristup dijagnostici, liječenju i rehabilitaciji. Istovremeno poziva se države članice da pokrenu vlastite Nacionalne planove za suzbijanje kardiovaskularnih bolesti.
Ovaj najveći javnozdravstveni izazov dodatno je pogoršan pandemijom COVID-19. Stoga je potreba za sveobuhvatnim programima prevencije i liječenja kardiovaskularnih bolesti postala još istaknutija. Smatramo da je neophodno i u Hrvatskoj ojačati te aktivnosti. Tim više što Hrvatska u usporedbi sa zemljama članicama EU ima visoke stope mortaliteta te visoku prevalenciju čimbenika rizika.
KVB i dalje vodeći uzrok smrti i pobola u Hrvatskoj
Kardiovaskularne bolesti vodeći su javnozdravstveni problem i u svijetu i u Hrvatskoj. Najčešća su nezarazna bolest odgovorna za čak 20,5 milijuna smrti godišnje na razini svijeta. Procjenjuje se da će do 2030. taj broj smrti porasti do 23 milijuna godišnje ako se ne zaustave sadašnji trendovi. U Europi godišnje od KVB umire oko 4 milijuna ljudi odnosno 45% svih umrlih. Na razini EU zemalja 36 posto svih umrlih odnosno 1,8 milijuna osoba, a prema procjenama oko 60 milijuna ljudi živi s nekom od KVB.
KVB nisu ograničene samo na starije osobe
Poznato je da se u velikoj mjeri KVB mogu prevenirati. Najveće smanjenje smrtnosti u zadnjih 50ak godina su postigle zemlje zapadne Europe ulaganjima u preventivu te bolju zdravstvenu skrb. Međutim, bez obzira na to smanjenje, KVB su i dalje vodeći uzrok smrtnosti, a smanjenje smrtnosti u nekim zemljama dostiglo je plato i stagnira. Isto tako KVB nisu ograničene samo na starije osobe. Oko 20 posto svih prijevremenih smrti (prije 65.godine života) u EU uzrokovano je KVB (u RH 23%).
I u Hrvatskoj, KVB su vodeći uzrok smrtnosti desetljećima. U 2022. godini umrlo je 22 303 osoba odnosno 39,1 posto od ukupno umrlih. Analiza po spolu pokazuje da su uzrok smrti 43,8 posto umrlih žena (12 738) te 34,3 posto umrlih muškaraca (9 565). Vodeće dijagnostičke podskupine su ishemijska bolest srca s udjelom od 12,2 posto (6 925) i cerebrovaskularne bolesti s udjelom od 7,5 posto (4.289) u ukupnom mortalitetu.
Zadnjih skoro 20 godina u Hrvatskoj je prisutan trend smanjenja smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti. No one i nadalje predstavljaju vodeći uzrok smrtnosti i pobola. Uzrok su 23 posto svih prijevremenih smrti (prije 65. godine života). U usporedbi sa zemljama EU, Hrvatska sa standardiziranom stopom smrtnosti od 572,8/100.000 spada među zemlje koje imaju veće stope smrtnosti od prosjeka EU zemalja.
Europske brojke
Prosjek za zemlje EU27 iznosi 367,6/100.000 dok je raspon stopa za zemlje EU od 190,4 (Francuska) do 1051,8 (Bugarska). U usporedbi sa susjednim državama RH ima višu stopu smrtnosti od Slovenije (393,6), Austrije (362,9) i Italije (270,7), a nižu od Mađarske (714,8).
Imajući u vidu starenje populacije, sveprisutnu globalizaciju i urbanizaciju, socioekonomsku situaciju, visoku prevalenciju čimbenika rizika kao što su pretilost, dijabetes, hipertenzija, pušenje, moguće je očekivati sve veće opterećenje kardiovaskularnim bolestima ako se ne poduzmu sveobuhvatne mjere prevencije. Međutim i svaki pojedinac treba nastojati čuvati svoje zdravlje kroz zdrave životne navike.
- 45 posto od ukupnih smrti u Europi posljedica je KVB, računato na godišnjoj razini
- 60 milijuna ljudi živi s nekom kardiovaskularnom bolešću u Europi, prema procjenama
- 20,5 milijuna osoba u svijetu godišnje umre od KVB, a procjenjuje se i rast te negativne brojke
- 22 303 osoba u RH lani je umrlo od posljedica kardiovaskularnih bolesti
- 23 posto svih prijevremenih smrti u RH uzrokovala je kardiovaskularna bolest
- 572,8 na 100 000 stanovnika stopa je smrtnosti u Hrvatskoj od KVB
