S obzirom da su virusni hepatitisi, a posebice kronični oblici bolesti, među najvećim kliničko-medicinskim i javnozdravstvenim problemima u svijetu, KBC Osijek ovog mjeseca simbolično će obilježiti Svjetski dan hepatitisa.
Što su virusini hepatitisi?
Dr. med. Mario Duvnjak, v.d. predstojnik Klinike za infektologiju te ustanove naglašava da je do sada dokazano postojanje pet tzv. primarno hepatotropnih virusa. Označavaju se slovima abecede od A do E. Postoji i čitav niz drugih virusa, primjerice EBV i CMV-uzročnici infektivne mononukleoze, koji tijekom sustavnih virusnih infekcija mogu tranzitorno oštetiti jetru. No to nisu primarno hepatotropni virusi jer im replikacijski ciklus nije vezan uz hepatocite, pojašnjava dr. Duvnjak.
– Hepatitis A virus (HAV) i hepatitis E virus (HEV) uzrokuju bolest fekalno-oralnim putem. Oba ova virusa uzrokuju samo akutni virusni hepatitis za razliku od hepatitis B virusa (HBV), C virusa (HCV) i D virusa (HDV), koji mogu uzrokovati i kronični oblik bolesti. Akutni hepatitis A i E su samoizlječive infekcije. Kronični hepatitisi B i C ako dovoljno dugo traju mogu progredirati u cirozu i karcinom jetre kao najteže bolesti jetre – upozorava dr. Duvnjak.
Kako dolazi do zaraze – tri puteva prijenosa
Kronični hepatitis C danas se može uspješno izliječiti tzv. pametnim antivirusnim lijekovima u više od 95 posto slučajeva. Terapija u tabletama se provodi 8-12 tjedana.
Kod kroničnog hepatitisa B, pojašnjava dr. Duvnjak, uglavnom nema izliječenja. No, bolest se uz najčešće doživotnu terapiju, može držati pod kontrolom i spriječiti razvoj kroničnih komplikacija.
Većina kroničnih virusnih hepatitisa protječu bez ili s vrlo malo simptoma. Stoga je i cilj Svjetskog dana hepatitisa, kaže dr. Duvnjak, osvješćivanje opće i stručne javnosti o važnosti prevencije, ranog otkrivanja i liječenja virusnih hepatitisa.
– Postoje tri dobro definirana puta prijenosa B i C hepatitisa: spolni, krvlju i s majke na dijete tijekom trudnoće i poroda. Spolni put prijenosa je moguće spriječiti uporabom kondoma – pojašnjava.
Smanjivanje rizika od hepatitisa C
Prijenosa krvlju je dominantan kod hepatitisa C u intravenskih injektora droga, odnosno kod ovisnika. Ali i u tom je slučaju moguće smanjiti rizik od zaraze, opisuje dr. Duvnjak.
– Smanjenje rizika prijenosa krvlju provodi se izbjegavanjem uporabe tuđih korištenih igala i predmeta za osobnu upotrebu poput četkica za zube, grickalica za nokte i žileta te izbjegavanjem tetoviranja ili stavljanja piercinga u neovlaštenim salonima – ističe naš sugovornik.
Cijepljenje obvezno od 1999. godine
Za hepatitis B postoji učinkovito cjepivo koje može spriječiti infekciju. U Hrvatskoj se Nacionalnim programom od 1999. propisuje obvezno cijepljenje 12-godišnjaka, odnosno učenika šestoga razreda. Od 2007. uvedeno je i cijepljenje dojenčadi. Na taj su način, dodaje dr. Duvnjak, zaštićene sve dobne skupine do oko 38. godine jer su procijepljene protiv HBV, a cijepiti se mogu i starije osobe.
Testiranje ukućana oboljele osobe
Zaraženi virusom B i C hepatitisa mogu dugotrajnim bliskim kontaktom prenijeti infekciju na članove zajedničkog kućanstva. Stoga je uputno testirati i ukućane pozitivnih osoba. Inače, bolest se obično otkriva slučajno, tzv. jetrenim probama. Ukoliko su vrijednosti povišene osobu treba testirati na B i C virus, upućuje Duvnjak.
Dodaje da su u riziku i promiskuitetne osobe, osobe s tetovažama i piercingom, zatvorenici i druge osobe u kolektivnim smještajima, bolesnici na hemodijalizi, osobe s HIV-om, te osobe koje su imale operativni zahvat ili su primale pripravke krvi, tkiva ili organe prije 1993., jer se do tada nije testiralo na hepatitis C virus.
Gdje se liječi hepatitis B, a gdje hepatitis C
U smislu prevencije su značajni programi tzv. smanjenja štete, odnosno zamjene igrala i šprica u populaciji intravenskih ovisnika.
– Oboljeli od kroničnog hepatitisa C liječe se kroz dnevne bolnice infektologije i gastroenterologije. Oboljeli od hepatitisa B liječe se tabletama koje može izdati i liječnik opće medicine – savjetuje dr. Duvnjak.
