Od početka rada Zaklade Ana Rukavina od 2007. do danas izdano je 152 krvnih transplantata za hrvatske i inozemne pacijente. Od prošlog tjedna Hrvatski registar dobrovoljnih darivatelja matičnih stanica bogatiji je za 64 nova donora koji su se u okviru akcije Zaklade odazvali akciji upisa u Registar u Općoj bolnici Virovitica.
Što prije dijagnostika
U ovoj zdravstvenoj ustanovi upozoravaju kako je sve veći broj pacijenata s dijagnozama akutnih leukemija, tumora koštane srži i raznih vrsta limfoma.
-Simptoma ponekad i nema, a kada se i pojave nerijetko se pripišu drugim bolestima ili stanjima. To su blaga temperatura kojoj ne znamo uzrok, masnice po tijelu kojima se ne zna uzrok, osjećaj slabosti sličan onome pod virozom, krvarenje desni prilikom pranja zubi, različita krvarenja i opća malaksalost. Još jedan simptom je noćno znojenje koje je specifično i jako obilno i koje obično prati povišena temperatura od oko 38 Celzijevih stupnjeva. Stoga na ove simptome treba odmah upozoriti svog liječnika obiteljske medicine i zatražiti vađenje krvi. Nažalost, svjedočimo činjenici da obolijevaju sve mlađi ljudi i zato je važno što prije krenuti u dijagnostiku. Iako je hematologija jedna od struka gdje je i tehnološki i stručni napredak u posljednjih 20 godina iznimno velik još uvijek je važno naglasiti moto ove akcije, a to je da je lijek u nama.
Praksa nam kaže kako će transplantacija matičnih stanica ili koštane srži za velik dio bolesnika značiti kraj borbe s leukemijom. Dobar dio bolesnika ozdravi nakon transplantacije. Ostaju, naravno, pod terapijom i redovnim kontrolama, ali imaju priliku za novi život. Nažalost, uvijek ima i neuspješnih ishoda no neupitna je dobrobit ovog priznatog načina liječenja koji je i dalje izniman, naglašava dr. Renata Gutt-Nuk, internistica i subspecijalistica hematologije i voditeljica Dnevne bolnice službe internističkih djelatnosti u Općoj bolnici Virovitica.
Poziv na darivanje krvi
Inače, akcija u virovitičkoj bolnici okupila je u najvećem broju mlade ljude, a matične stanice ili koštana srž, ako se pokažu kompatibilni s oboljelima, mogu označiti prekretnicu u liječenju leukemije, limfoma i drugih teških bolesti koštane srži.
-Nakon običnog vađenja krvi i ispunjavanja upitnika krv se odvozi u KCB Zagreb na Zavod za tipizaciju tkiva. Ondje se uz tri osnovna parametra vezana uz antigene (HLA A, HLA B, HLA C) krv analizira na još desetak antigena tkivne snošljivosti. Ako se pokaže da je donor podudaran s oboljelim pacijentom tada se donor obavještava i sam odlučuje hoće li darovati matične stanice ili koštanu srž. Strah od boli kod uzimanja koštane srži mnoge još uvijek prijeći da postanu dio registra, no postupak se danas provodi pod općom anestezijom te pacijent već idući dan odlazi kući.
Što se tiče darivanja matičnih stanica, riječ je o bezbolnom postupku koji donor prolazi dok je budan a postoji tek onaj “dosadni” dio jer postupak traje šest sati. Sličan je dijalizi, budući da se iz jedne ruke uzima krv, koja ona odlazi u uređaj u kojem se odvajaju matične stanice. Potom se krv vraća u drugu ruku. Bezbolno je, no kako postupak ipak traje dosta, darivatelj se odmara ili gleda film, sluša glazbu. Moramo napomenuti kako oba postupka bez obzira na predrasude, nisu strašna. Ipak, dajete nekom šansu za život, a stanje pacijenta će odlučiti koji je postupak bolji, naglašava Mirta Vrančić, voditeljica ureda Zaklade Ana Rukavina.
Stoga iz Zaklade pozivaju sve one koji imaju do 40 godina života, koji su zdravi i još nisu donirali krv u Registar da to učine prvom prilikom u jednom od transfuzijskih centara u Hrvatskoj.
