Dojenje je bebama najveća dobrobit, uglavnom je poznato. No, manje se zna kako u Hrvatskoj trenutno postoji 28 IBCLC savjetnica. Riječ je o ispitu kojim se stječe titula „Međunarodno priznate savjetnice za dojenje”. Naziv joj je International Board Certified Lactation Consultant. Označava najviši standard u savjetovanju o dojenju. Jedna od njih je magistra primaljstva Barbara Finderle iz Rijeke. Poliklinika Finderle u Rijeci organizira tečajeve pripreme za porođaj i dojenje, te su i jedina privatna ordinacija s IBCLC savjetnicom za dojenje. Objašnjava i zašto.
Edukacija o dojenju još u trudnoći
Mnoge trudnice educiraju se o porođaju i to je svakako važno. Međutim, ističe Barbara Finderle, sam porođaj će trajati određeni kratki period, a dojenje nakon toga bi trebalo trajati puno duže. Trudnice nerijetko misle da je dojenje prirodno i da samo staviš dijete na prsa i dijete jede. No, često to i nije baš tako i važno je educirati se o dojenju još u trudnoći kako bi si olakšali prve dane i eventualne poteškoće.
Prednosti dojenja za majku i dijete i društvo nadaleko su poznate. Barbara Finderle skreće nam pažnju na niz studija. Pokazale su da djeca koja nisu dojena najmanje 6 mjeseci imaju 3,5 puta veću vjerojatnost da budu hospitalizirana zbog respiratornih infekcija poput upale pluća. Dvaput veću vjerojatnost da obole od proljeva. Oko 1,6 puta veću mogućnost od infekcije uha i 1,5 puta veću vjerojatnost da će imati prekomjernu tjelesnu težinu tijekom djetinjstva.
Pet velikih dobiti dojenja
– Od prvog dana rođenja djeteta pa do kraja prvog mjeseca dojenja mijenjaju se sastav i količina majčina mlijeka, kaže Finderle. Između prvog i trećeg dana stvaraju se male količine kolostruma, a od četvrtog do četrnaestog dana se javlja prijelazno mlijeko, čije se količina svakim danom povećava. U trećem ili četvrtom tjednu nakon poroda nastaje zrelo mlijeko koje kakvoćom i količinom zadovoljava sve potrebe djeteta u prvoj polovici prve godine života.
Kao neke od glavnih prednosti dojenja za majku i dijete u globalu, Barbara Finderle izdvaja najmanje 5 sljedećih stavki.
- Prehrambena prednost – kemijski sastav je idealno prilagođen rastu, razvoju i nezrelosti djeteta.
- Obrambena prednost – imunološka zaštita od crijevnih, respiratornih, alergijskih bolesti i poremećaja.
- Praktična prednost – dostupno u svakom trenutku, idealne temperature.
- Psihosocijalna prednost – pozitivan utjecaj na psihičku stabilnost majke i djeteta.
- Ekonomska prednost – besplatno je.
Prvih 6 mjeseci posebno važno
Prednosti dojenja za dijete su višestruke, posebice u prvih šest mjeseci života. Dojena djeca rjeđe obolijevaju od bolesti probavnog i mokraćnog sustava, upala dišnog sustava i srednjeg uha. Organizam im bolje odgovara na cjepiva, smanjuje se mogućnost prekomjerne tjelesne težine, bolesti srca i krvnih žila u odrasloj dobi. Uz to, ističe Finderle, dojena djeca imaju manji rizik za oboljenje od dijabetesa, celijakije, kronične upale bolesti crijeva, astme i egzema.
Manje karijesa
Majčino mlijeko, posebice kolostrum, pruža dojenčetu relativnu zaštitu od crijevnih infekcija, nekrotizirajućeg enterokolitisa, sepse i infekcija uzrokovanih respiratornim sincicijalnim virusom. Uočene su izrazite prednosti dojenja za emocionalni, intelektualni i socijalni razvoj djeteta. Istraživanja pokazuju da su dojena djeca inteligentnija te da imaju bolji društveni, emocionalni i psihomotorni razvoj.
Također, manja je učestalost od karijesa, bliži je kontakt između majke i djeteta, a novorođenče razvija osjećaj topline, sigurnosti i povjerenja u majku. Tek rođenom djetetu majčino mlijeko pospješuje izbacivanje prve stolice – mekonija. Kolostrum ima laksativni učinak te pospješuje izbacivanje tog mekonija.
Prednosti i za majku
Prednosti dojenja vidljive su i za majku. Naime, istraživanja pokazuju da majke koje doje imaju manji rizik od raka dojke ili jajnika. Tijekom dojenja dolazi do kontraceptivnog učinak te su manje mogućnosti za novu trudnoću u tom razdoblju. Majke koje doje su manje sklone postporođajnoj depresiji, a također imaju više samopoštovanja i izraženiji osjećaj bliskosti s djetetom. Brže se oporavljaju nakon porođaja, manja je učestalost anemije, brže se gubi tjelesna težina nakon porođaja, manja je učestalost endometrioze i manji rizik od osteoporoze.
– Važno je naglasiti da bebino sisanje pomaže majci u otpuštanju hormona oksitocina. On daje znak dojkama da otpuste mlijeko iz mliječnih kanalića te u isto vrijeme potiču kontrakcije maternice koje pomažu vraćanju maternice u prvobitno stanje, kaže Barbara Finderle.
Dojenje ima pozitivan utjecaj za cijelu obitelj te općenito za društvo.
Dojenje štedi vrijeme i novac jer je majčino mlijeko besplatno. Ne zahtijeva pripreme, uvijek je dostupno i stvara pozitivno ozračje u obitelji.
Znakovi gladi
U prvim danima dojenja često se javljaju određeni problemi. Ono što je važno znati je sljedeće:
– Majka mora znati prepoznati rane znakove gladi kod djeteta (otvara usta, okreće glavu prema dojci, prinosi ruke ustima, uznemireno je, mljacka…). Ako majka ponudi dojku tek kada dijete zaplače, riječ je o kasnom znaku gladi, te bi tada mogle nastati teškoće s otpuštanjem mlijeka. Na to će dijete vjerojatno reagirati plačem ili odmicanjem od dojke, kaže Finderle objašnjavajući kako pravilno dojiti.
Pravilno dojenje
Kako bi dojenje bilo pravilno, majka se mora smjestiti u udoban i opušten položaj i poduprijeti rukom dojku da bi se dojka nalazila u sredini djetetovih usta.
Majka može koristiti nekoliko položaja pri dojenju. Ležeći položaj na boku. Položaj kolijevke. Položaj nogometne lopte. Unakrsan hvat.
Koji god položaj majka odabere, važna su četiri uvjeta. Dijete mora biti cijelim tijelom okrenuto prema majci. Djetetova usta moraju biti u razini bradavice. Za cijelo vrijeme podoja vrh nosa i brada djeteta moraju dodirivati dojku. Ruka majke mora imati oslonac, a ramena moraju biti opuštena.
Moguće teškoće
Od najčešćih teškoća pri dojenju Barbara Finderle nam navodi nekolicinu. Bolne, ispucale i oštećene bradavice (ragade). Uvučene ili jako plosnate (uvučene) bradavice. Zastojna dojka. Upala dojke te apsces dojke. Kandidijaza.
– Oštećenja bradavice u obliku pukotina i krastica, ragade, otežavaju dojenje zbog boli i nelagode. Nastaje najčešće kada dijete nije dobro postavljeno na dojku, tj. kada u ustima ima samo bradavicu, ali ne i dio areole. Osim toga, ragade se također mogu javiti ako se dijete miče s dojke dok nije prekinut vakuum koji je nastao pri sisanju.
Ragade
Ragade mogu nastati i nestručnom upotrebom izdajalice. Sprečavanje pojave i liječenje bolnih bradavica se postiže ispravnom njegom i primjenom prave tehnike dojenja. Po završetku podoja nije potrebno brisati mlijeko koje se nalazi na bradavici nego ostaviti da se osuši budući da ono štiti bradavicu i čini ju mekšom.
Tečajevi pripreme
Prije rođenja djeteta potrebno je budućim majkama omogućiti informacije o trudnoći te ih pripremiti na porođaj.
Riječ je o trudničkim tečajevima, a njihov cilj je i informiranje trudnica o važnosti dojenja, položajima, mogućim teškoćama i njihovom rješavanju. Bitno je stvoriti pozitivan stav prema prirodnoj prehrani – dojenju.
