Portal ZdravljeZdravstvena pismenostŠto su galenski, a što magistralni pripravci? Opisuje farmaceutkinja
Lijekovi iz ljekarničkog laboratorija

Što su galenski, a što magistralni pripravci? Opisuje farmaceutkinja

Zadnja izmjena:
08/2025
Magistra farmacije Asja Smolčić Bubalo objašnjava razliku između galenskih i magistralnih pripravaka te važnost personalizirane medicine.

Što kada lijek koji vam treba ne postoji na tržištu u gotovom obliku? Tu u igru ulaze galenski te magistralni pripravci – personalizirani lijekovi koje farmaceuti izrađuju u ljekarni, prilagođeni potrebama pojedinca. O važnosti takvih pripravaka, ulozi farmaceuta i izazovima u ljekarništvu govori mag. pharm. i dr. sc. Asja Smolčić Bubalo, vlasnica splitske ljekarne s višedesetljetnim iskustvom rada s pacijentima.

PZ Možete li objasniti što su to galenski i magistralni pripravci?

Galenski i magistralni pripravci su pripravci koji se izrađuju prema europskim i svjetskim propisima u onim količinama koje predviđaju određeni pravilnici odnosno zakonske regulative. Galenski pripravci se izrađuju u laboratoriju ljekarne u manjoj količini prema propisima farmakopeje i nema ih na tržištu iz nekog drugog izvora.

Magistralni su pripravci oni koji se izrađuju na liječnički recept prema potrebama pojedinca. Možemo reći da su to pripravci za personaliziranu medicinu. Interesantno je to područje koje otvara nove mogućnosti i edukacije i izrade. I farmaceut na taj način ostvaruje sva svoja znanja i vještine.

Galenski pripravci izrađuju se u ljekarni i nema ih u industrijskoj proizvodnji, dok su magistralni pripravci napravljeni po receptu liječnika i prilagođeni potrebama pojedinog pacijenta.

Personalizirana medicina i stalno učenje

PZ Koji se najčešće magistralni pripravci koriste, točnije koje pacijenti najviše traže?

Najveći dio tih pripravaka oduvijek u povijesti farmacije pripada dermatologiji. No, ono što se nama kao farmaceutima danas javlja u okviru personalizirane medicine je da se veliki dio odnosi na pripravke namijenjene djeci. To je zato jer se s vremenom mijenjaju odnosi između čovjeka, prirode i lijekova s jedne strane dok je s druge čovjek kao pojedinac određen svojim individualnim terapijskim potrebama.

Zato se velika pažnja mora posvetiti individualiziranom pristupu kako bi određeni lijek bio baš za tu osobu, u određenoj dozi i obliku na njega djelovao. Zaista je to u današnje vrijeme veliki izazov.

Dermatologiju smo već savladali jer se njome bavimo puno duži period. Dok izrada pripravaka iz područje pedijatrije, kao i drugih grana medicine, od farmaceuta zahtjeva stalno učenje i konzultacije s liječnikom. Za nas je jako važno i da možemo pratiti pacijenta. Ljudi to od farmaceuta uvijek i ne očekuju no farmaceut je prijatelj pacijenata i to cijeli život.

Izrada pripravaka iz područje pedijatrije, kao i drugih grana medicine, od farmaceuta zahtjeva stalno učenje i konzultacije s liječnikom.

PZ Klijenti vaše ljekarne kažu da s vašim djelatnicima imaju odnos kao s liječnikom i da vam se zato uvijek vraćaju. Koliko dugo i na koji način treba raditi s njima da se dobije takvo povjerenje?

Ljudi su se vezali s nama ne samo zbog iznošenja svojih zdravstvenih problema nego su navikli da im nudimo rješenja. Kada im u toj situaciji možete pružiti pravu pomoć onda ste tog pacijenta dobili. To ne znači da ste dobili samo njega već s njime razvijate svoju struku jer čovjek se mijenja. S nekim ljudima koji mi dolaze u ljekarnu sam u komunikaciji više od 30 godina.

Pandemija nas je osnažila i povezala s pacijentima

PZ Što vas često znaju pitati, budu li zbog nečega u nedoumici?

Danas je prisutan trend samoliječenja i mora se prihvatiti da današnji pacijenti znaju puno. S druge strane recepture su na raspolaganju farmaceutima kao visokokvalificiranim zdravstvenim radnicima. Taj trend samoliječenja je i za nas bio veliki izazov. Svakodnevno prolazimo različite edukacije, s obzirom na to da je naše zanimanje vezano na trajno cjeloživotno učenje. Ali ono što je za nas važno svakako je razvijanje komunikacijskih vještina. Razvojem tih vještina se približavamo pacijentu, ali i sebe izgrađujemo.

Farmaceutkinja u ljekrani razgovara s pacijenticom vidljivu s leđa; koncept galenski i magistralni pripravci
Farmaceuti kroz svakodnevni rad s pacijentima razvijaju i komunikacijske vještine. Fotografija: Envato elements

Po mojoj procjeni možda 40 posto ljudi koji uđu u ljekarnu traži pomoć za svog bližnjeg. Nedavna pandemija nam je dala dodatnu vrijednost u edukaciji jer smo mi ljekarnici bili ti kojima su se pacijenti obraćali u svakom trenutku, s obzirom da se u ambulante moglo ograničeno. Na neki način nam je to znatno proširilo vidike, osnažilo naše kompetencije, ali nas i vezalo za pacijente. Pitanja su bila raznolika, morali smo ih usmjeravati, pokazati im svoje znanje i sposobnosti, ali ih i zaštititi i umiriti.

PZ Objasnite onda ulogu farmaceuta u zdravstvu?

Uloga nam je da na određeni način trijažiramo ljude i prepoznamo ono što se može riješiti iz domene ljekarničkih ovlasti ili ih uputiti liječniku. Farmaceuti svojim znanjem pacijente usmjeravaju pravim putem. Istovremeno svojim uputstvima daju pravu zdravstvenu zaštitu i na taj način pridonosimo općem dobru u društvu odnosno podizanju razine zdravstvene svijesti. Sigurno je da će kroz neka nova usmjerenja u zdravstvu farmaceut još više trebati biti dostupan, no to smo i do sada bili. Naš je cilj dobrobit za zdravlje svakog čovjeka.

Farmaceuti svojim znanjem pacijente usmjeravaju pravim putem.

Isti lijek, drugi naziv i navike pacijenata

PZ Kako komentirate sve češće nestašice lijekova i hoćemo li zaista doći u situaciju da ostanemo bez njih?

Nestaju neki lijekovi, ali nikada nije hrvatsko tržište ostalo bez jednog lijeka. Trenutno nema pojedinih antihipertenziva, antibiotika, ali nema ih za pacijenta pod uobičajenim nazivom no uvijek se nude generičke paralele. U svijetu se razvijaju generički lijekovi jer su jeftiniji i dostupniji. Ali ljudi se vežu za ime pa nam treba vremena da ih uvjerimo kako je to isti lijek pod drugim imenom. Nema straha za lijekove, definitivno. Jedan lijek se proizvede pod dva ili više različitih imena, ali to su isti lijekovi.

PZ Koji lijekovi vam se najviše traže u ljekarni?

Što se tiče slobodne prodaje u vrijeme gripe su to analgetici i antipiretici. Potom ono što pomaže u samoliječenju kao preparati od propolisa, imunoprotektivi, multivitamini i antioksidansi koji podižu kvalitetu i razinu našeg zdravlja.

Ove godine je posebno zabilježen porast prodaje jednog lijeka koji se prodaje isključivo na recept liječnika i koristi za regulacije tjelesne težine. Naša zapažanja prateći pacijente pokazala su njegovu učinkovitost i motiviranost ljudi da rade na sebi gradeći zdrave navike.

PZ Ima li i dalje potražnje za maskama i rukavicama?

Ima, ne u onakvom obimu, ali ljudi su i dalje svjesni da se moraju zaštititi od pandemija ili epidemija, kao i od običnih prehlada. Potražnja za rukavicama dosta ovisi o higijenskim navikama pojedinca.

PZ Razmišljate li o dostavi lijekova?

Oni su vrlo specifični za dostavu, dok pelene za odrasle i slično dostavljamo na kućnu adresu. Za lijekove postoje određeni uvjeti u kojima se moraju transportirati. Ovisno o temperaturama na kojima pojedini lijek treba uzimati. Postoji tzv. hladni lanac koji ograničava dostavu lijekova i nije uputno da se razmišlja o dostavi lijekova kao nekih drugih artikala.

Osobno mislim da dostava lijeka nije najbolji izbor jer je uvijek dobro čuti što ljekarnik kaže. Mi ćemo svakom pacijentu dodati neki lijek ako je tu u našem okruženju i ako ne zahtijeva poseban transport.


Magistra farmacije i doktorica znanosti Asja Smolčić Bubalo doktorirala je na području propolisa. Dio doktorata odradila je u Italiji te na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu gdje je i obranila disertaciju. Doktorat joj je pomogao da prikaže svoju struku na jedan drugačiji način u odnosu na pacijente. S posebnim naglaskom u izradi galenskih i magistralnih pripravaka namijenjenih pojedincu što joj je i uska specijalnost. Vlasnica je ljekarne u užem dijelu Splita u kojoj, po priči brojnih, pacijenti uvijek dobiju važnu zdravstvenu informaciju koja ih zanima.
Više iz rubrike:
Povezani članci
Svečana proslava

Hrvatska ljekarnička komora obilježila svojih 30 godina

Savjet magistre Hauska

Nakon što se koriste koliko je propisao liječnik, kapi treba baciti

Apel ljekarničke struke

Ljekarnici: Moramo imati pristup u kartone pacijenata

Ljekarnici u Velikoj Britaniji preuzimaju dio posla liječnika

Tražite više o zdravlju? Pretražite Portal Zdravlje
Najnovije s našeg portala
Savjeti za tjelovježbu

Fleksibilnost i mobilnost – osnova funkcionalnog tijela

Oralni karcinom

Pušač ste ili koristite nikotinske vrećice? Besplatni pregledi usne šupljine

Intervju

Prof. Vrdoljak: U sistemskoj terapiji raka dojke svjedočimo revoluciji

Pomoć oboljelima od raka

Budi dobro, ostani dobro! – predstavljanje projekta u Samoboru

Portal Zdravlje donosi
Odabrali čitatelji
Onkolozi poručuju

U borbi s rakom dojke dvije linije liječenja danas su – zastarjeli pristup

Neizmjerna važnost suradnje

Foto dana: Zagrljaj za zajedničku borbu protiv raka dojke

Brini o jetri danas - spriječi rak sutra

Više od stotinu ljudi u jednom su danu otkrivene promjene na jetri

Nova predsjednica Kluba Nada Rijeka

Psihološka pomoć nakon operacije i liječenja dojke je nezamjenjiva

Kontakt / Predloži temu