Metastatski rak dojke znači da su se stanice raka proširile iz dojke u udaljene dijelove tijela, najčešće u kosti, jetru, pluća ili mozak. To se naziva i rak dojke u IV. stadiju. Iako ga danas najčešće nije moguće trajno izliječiti, postoje brojni učinkoviti oblici liječenja. Time se bolest može držati pod kontrolom, ublažavati simptome te produljiti život uz očuvanje što bolje kvalitete života.
Liječenje se određuje prema mjestu metastaza i biološkim obilježjima tumora: statusu estrogenskih i progesteronskih receptora, HER2 statusu te, prema potrebi, dodatnim genskim promjenama. Važno je procijeniti i koliko brzo bolest ugrožava rad važnih organa, kad je potreban osobito brz terapijski odgovor. Metastatska bolest može se pojaviti na dva načina. „De novo“ metastatski rak dojke znači da su metastaze prisutne već pri prvom postavljanju dijagnoze raka dojke. Metastatski relaps znači da se bolest vratila u udaljenim organima nakon ranije dijagnoze i liječenja lokaliziranog raka dojke, ponekad nakon više mjeseci ili godina.
Ova je razlika važna jer su osobe s relapsom često već primile sistemsko liječenje. Stoga se pri izboru daljnjeg liječenja uzimaju u obzir prethodno primljeni lijekovi i trajanje odgovora na njih. Ukoliko je tehnički izvedivo i sigurno za bolesnicu, preporučuje se ponovna biopsija iz metastaze ili lokalnog povrata bolesti kako bi se potvrdilo da je riječ o metastazi raka dojke. Uz ponovno određivanje bioloških karakteristika tumora koje se mogu razlikovati od onih utvrđenih u primarnom tumoru, a što može bitno utjecati na odabir terapije.
Kako se određuje HER-2?
Nakon biopsije ili operacije, uzorak tumora šalje se patologu. Patolog ne procjenjuje samo izgleda li tkivo zloćudno. Posebnim laboratorijskim metodama ispituje i obilježja tumorskih stanica koja mogu usmjeriti liječenje, uz ostalo i status HER2, koji se određuje na dva načina; imunohistokemijski i in situ hibridizacijom.
Imunohistokemija (IHC) je metoda bojenja tkiva. Može se zamisliti kao da se u laboratoriju na tanki rez tumora nanosi „posebna boja” koja se veže samo za određeni protein, primjerice HER2. Ako tog proteina ima, stanice pod mikroskopom poprime boju. Patolog procjenjuje koliko je bojenje jako, koliko je stanica obojena i nalazi li se bojenje na staničnoj membrani. Nalaz IHC za HER2 najčešće se izražava ocjenama od 0 do 3+. Rezultati 0 i 1+ pokazuju odsustvo ili malu količinu HER2 proteina. Rezultat 2+ smatra se graničnim, a 3+ upućuje na veliku količinu HER2 proteina.
In situ hibridizacija (ISH) je druga vrsta testa. Dok IHC promatra količinu HER2 proteina na površini stanice, ISH ispituje genetsku razinu: provjerava imaju li tumorske stanice povećan broj kopija HER2 gena. Pojednostavljeno, IHC odgovara na pitanje: “Koliko HER2 proteina stanica proizvodi?”, a ISH na pitanje: “Ima li stanica dodatne kopije uputa (HER2 gena) za proizvodnju tog proteina?”
ISH se najčešće koristi kada je IHC rezultat 2+, jer tada sam nalaz bojenja nije dovoljan da se pouzdano odredi je li tumor HER2-pozitivan. Ako ISH pokaže umnažanje HER2 gena, tumor se smatra HER2-pozitivnim; ako ga ne pokaže, rezultat je HER2-negativan.
Što zapravo znače HER2-low i HER2-ultralow?
Dugo se rak dojke pojednostavljeno dijelio na HER2-pozitivan i HER2-negativan. No, pokazalo da unutar HER2-negativne skupine postoji velik broj tumora s ipak prisutnom, niskom ekspresijom HER2. U praksi se HER2-low najčešće opisuje kao IHC 1+ ili IHC 2+ uz negativan ISH/FISH nalaz, dok se HER2-ultralow obično opisuje kao IHC 0, ali s vrlo slabim membranskim bojanjem u najviše 10% tumorskih stanica. To ne znači da je HER2-ultralow “bez HER2”, nego da je količina tog proteina vrlo mala.
Rak dojke nije jedna bolest, pa ni liječenje nije jednako za sve. Izbor liječenja ovisi o podtipu bolesti — primjerice o hormonskom statusu i o HER2 značajkama tumora — te o tome koje je terapije pacijentica već primila.
Kod uznapredovale bolesti liječenje se često odvija u koracima: ako jedna terapija prestane djelovati, liječnički tim procjenjuje sljedeću mogućnost prema trenutačnom stanju bolesti. Zato ista dijagnoza kod dvije pacijentice ne znači nužno isti plan liječenja.
Upravo zato su precizna dijagnostika i, kad je to potrebno, ponovna procjena karakteristika tumora važne — jer pomažu liječničkom timu odabrati pristup prilagođen svakoj pacijentici. O tome koje su mogućnosti primjerene u vašem slučaju i kojim redoslijedom, najbolje je razgovarati sa svojim onkologom.
Što bolesnice mogu pitati svog onkologa?
Za osobe koje imaju metastatski rak dojke i ranije su dobile nalaz “HER2-negativno”, korisno je pitati postoji li točan IHC opis, odnosno je li tumor možda HER2-low ili HER2-ultralow. Ta dodatna preciznost u patološkom nalazu daje liječničkom timu potpuniju sliku bolesti.
Što je važno zapamtiti?
Rak dojke nije jedna bolest — različiti biološki podtipovi zahtijevaju različit pristup liječenju.
Precizna i, po potrebi, ažurirana dijagnostika pomaže liječničkom timu u donošenju odluka prilagođenih svakoj pacijentici.
Za osobe koje imaju metastatski rak dojke i ranije su dobile nalaz „HER2-negativno", korisno je pitati postoji li točan IHC opis, odnosno je li tumor možda HER2-low ili HER2-ultralow. Ta dodatna preciznost u patološkom nalazu daje liječničkom timu potpuniju sliku bolesti.
Dostupnost lijekova u Hrvatskoj
Dostupnost pojedinih mogućnosti liječenja te način na koji se one osiguravaju ovise o važećim pravilima i postupcima u Hrvatskoj i mogu se s vremenom mijenjati. Neke se terapije primjenjuju u bolničkim ustanovama iskusnima u onkološkom liječenju, a o tome koje su mogućnosti primjerene i dostupne u konkretnom slučaju odlučuje se u dogovoru s onkologom. Za aktualne informacije o svojim mogućnostima liječenja pacijentice se najbolje mogu obratiti svom onkologu ili nadležnoj zdravstvenoj ustanovi.
Mogućnost primjene i dostupnost liječenja mogu se mijenjati, stoga se za aktualne informacije
bolesnice trebaju obratiti svom onkologu ili nadležnoj zdravstvenoj ustanovi. Dostupnost i način osiguravanja liječenja ovise o važećim pravilima, kriterijima i postupcima koji se primjenjuju u
Hrvatskoj.
Sadržaj ovog članka namijenjen je isključivo informiranju i edukaciji javnosti. Ne predstavlja zamjenu za savjet, dijagnozu ili liječenje koje pruža liječnik ili drugi zdravstveni radnik. Za sva pitanja vezana uz vaše zdravstveno stanje obratite se svom liječniku.
Veeva ID: HR-10219, pripremljeno kolovoz 2026. AstraZeneca d.o.o., Ulica Vjekoslava Heinzela 70, 10 000 Zagreb
