Rak dojke danas je sve više bolest s kojom se živi dugoročno. Kako ističe specijalistica obiteljske medicine dr. Jadranka Karuza, napredak u dijagnostici i liječenju značajno je promijenio tijek bolesti.
– Rak dojke je specifičan po tome što imamo dobar odaziv na preventivne programe i ranu dijagnostiku, ali i sve učinkovitije metode liječenja. Zbog toga danas govorimo o bolesti s dugim preživljenjem i visokom prevalencijom – objašnjava dr. Karuza.
Upućuje nas na službene smjernice, poput onih koje je objavila Klinika za tumore KBC-a Rijeka. Riječ je o Protokolima za praćenje bolesnika s najčešćim malignim tumorima. Te preporuke, među kojima su i one za praćenje žena oboljelih od raka dojke, dostupne su i na stranicama Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM-a) Primorsko-goranske županije (PDF link).
U smjernicama se navodi da nakon završetka aktivnog liječenja slijede redovite kontrole. One su u početku češće, svaka tri do četiri mjeseca tijekom prve dvije godine, a zatim svakih šest mjeseci do pete godine.
Taj dio praćenja najčešće je u podijeljenoj skrbi između onkologa i liječnika obiteljske medicine, nakon čega se pacijentice vraćaju u skrb obiteljske medicine.
Redovite, ali racionalne kontrole
Naravno, to ne znači da se staje sa specijalističkim kontrolama, napominje dr. Karuza. Pacijentice i dalje trebaju obavljati mamografiju, ultrazvuk dojki, denzitometriju te ginekološke preglede, a s dobivenim se nalazima javiti svom liječniku obiteljske medicine. Doktoru se svakako treba javiti i u slučaju pojave simptoma.
– Važno je pronaći balans, odnosno da ih ne stigmatiziramo dijagnozom, ali i da ne zaboravimo da su bile onkološki pacijenti jer su recidivi mogući i nakon 10 ili 15 godina. I zato je bitno da se nitko ne uljulja u osjećaj sigurnosti. Redovite, ali racionalne kontrole omogućuju da na vrijeme reagiramo i očuvamo kvalitetu života – naglašava dr. Karuza.
Nuspojave onkoloških terapija
Posebnu pažnju treba posvetiti i nuspojavama terapije. Poput utjecaja na kosti, ginekološkom te dentalnom zdravlju, kardiovaskularnom sustavu, kao i nutritivno statusu.
– No, jednako je važno da se ne fokusiramo isključivo na malignu bolest. To su žene koje kao i svaki drugi bolesnici mogu razviti i druge kronične bolesti. Poput hipertenzije, dijabetesa ili kardiovaskularnih bolesti, i zato skrb mora biti cjelovita, poručila je dr. Jadranka Karuza.
Razgovor s dr. Karuza možete pročitati i u besplatnom posebnom izdanju posvećenom temi raka dojke, Ovog gosta je DOSTA, dostupnom ovdje.
