Broj žena oboljelih od raka dojke je u porastu. Međutim, to je trend u cijelom svijetu, prvenstveno zbog starenja stanovništva. U starijoj životnoj dobi se maligne bolesti češće javljaju i na to ne možemo utjecati. Kad uklonimo utjecaj dobi, odnosno promotrimo dobno standardiziranu stopu incidencije, vidimo da ona u Hrvatskoj u posljednjem desetogodišnjem razdoblju (2014.-2023.) raste 1,5 posto godišnje, dok kod mladih žena (dob 15-49) u Hrvatskoj raste nešto više, oko 2,9 posto godišnje.
Prepostavlja se da je to uzrokovano porastom prevalencije nekih rizičnih čimbenika za nastanak raka dojke kao što su pretilost, alkohol, pušenje, ali i promjenom reproduktivnih obilježja odnosno sve kasnijim rađanjem sve manjeg broja djece. Standardizirana stopa mortaliteta, u razdoblju od 2015. do 2024., pada u prosjeku 4,2 posto godišnje.
Prema posljednjim objavljenim podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj su u 2023. zabilježena 3 293 slučaja raka dojke kod žena (stopa incidencije 165,5/100 000). To čini ukupno 26 posto slučajeva raka kod žena. Prema Izvješću o umrlim osobama u Hrvatskoj u 2024. godini od raka dojke umrlo je 697 žena (stopa 32,4/100 000). Zloćudna novotvorina dojke nalazi se na 9. mjestu vodećih uzroka smrti kod žena. Rak dojke je prvo sijelo po pojavnosti u žena u Hrvatskoj i treći maligni uzrok smrti, nakon raka debelog i završnog crijeva i raka pluća.
Preživljenje od raka dojke u RH je u porastu
Pozitivno je da je petogodišnje preživljenje od raka dojke u Hrvatskoj u porastu. Za žene kojima je rak dojke dijagnosticiran između 2014. i 2018. godine ono iznosi 84,5 posto, dok za žene dijagnosticirane između 2019. i 2023. godine iznosi 87,2 posto.
Obzirom na visoku incidenciju i preživljenje, prevalencija raka dojke također je visoka. Tako su krajem 2023. u Hrvatskoj živjele 38 743 žene kojima je nekad u životu postavljena dijagnoza raka dojke, što ga čini sijelom s najvišom prevalencijom u Hrvatskoj.
Incidencija raka dojke naglo je porasla uvođenjem Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke 2006., što je bilo očekivano. Glavni ciljevi programa su da se rak dojke otkrije u što većem broju u ranoj fazi i smanji smrtnost. Možemo reći da su ciljevi postignuti jer danas otkrivamo većinu karcinoma dojke u lokaliziranom stadiju, a smrtnost je smanjena za 25-30 posto.
Prema podacima EUROSTAT-a za 2023., Hrvatska ima nižu stopu (29,0/100 000) mortaliteta od raka dojke u usporedbi s prosjekom EU (29,8/100 000), na 18. mjestu od 32 europske države. Treba naglasiti da iako pojavnost raste, mortalitet od raka dojke se smanjuje. Od 2015. do 2024. godine vidimo pad od 4,2 posto godišnje. To je sigurno posljedica dobro organiziranog programa probira, naprednih dijagnostičkih metoda te pristupu inovativnim terapijama u Hrvatskoj.
Odaziv na probir od 70 posto
Iznimno smo zadovoljni sve većim brojem žena koje se odazivaju na mamografiju u sklopu nacionalnog programa. Trenutačni odaziv od 70 posto svrstava nas u sam vrh europskih zemalja s najuspješnijim sustavom probira, uz bok nordijskim zemljama koje tradicionalno imaju najveći odaziv. To su Danska (83 posto), Finska (82,2 posto), Švedska, Norveška i Nizozemska (80 posto). Najniži odaziv imaju Bugarska (20,6 posto), Cipar (24,6 posto), Slovačka (25,5 posto), Mađarska (29,8 posto) i Latvija (30,8 posto).
Rano otkrivanje ključ je uspjeha, što potvrđuje podatak da je većina karcinoma dojke u Hrvatskoj otkrivena u lokaliziranom stadiju. Unutar nacionalnog programa, najmanje 60 posto karcinoma dojke pronađeno je u ranoj fazi, dok su regionalno prošireni stadiji (21,5 posto) i stadiji s udaljenim metastazama (1 posto) znatno rjeđi. Najviše oboljelih žena (48 posto) je u dobi između 50 i 69 godina, upravo ona skupini koja se redovito poziva na mamografiju u sklopu nacionalnog programa.
Prilagodba dobne granice za Nacionalni program
Među mlađima od 50 godina zabilježeno je 17,2 posto slučajeva. Dobna granica za sudjelovanje u Nacionalnom programu mamografije kontinuirano se prilagođava. Dok su se prvotno pozivale žene od 50 do 69 godina, početkom osmog ciklusa 2025. obuhvat je proširen na dobnu skupinu od 49 do 70 godina. Ova je promjena usklađena s preporukama Vijeća Europe koje predlaže širenje probira na žene od 45 do 74 godine. Sukladno tome, planira se u našem nacionalnom programu daljnje postupno proširenje ciljne skupine za po dvije godine u svakom nadolazećem ciklusu.
Značajan iskorak u nacionalnom programu predstavlja uvođenje magnetske rezonancije (MR) za žene s povišenim rizikom od raka dojke. Sukladno smjernicama Europskog društva za oslikavanje dojki (EUSOBI), od početka 2024. ženama s izrazito gustom strukturom dojki (BI-RADS tip D, gustoća >75 %) preporučuje se obavljanje MR pregleda svake dvije do četiri godine. Ova je dopuna protokola ključna za precizniju dijagnostiku u skupinama kod kojih je mamografski prikaz manje osjetljiv.
Redoviti samopregledi važni su od rane mladosti
Iako Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke obuhvaća specifičnu dobnu skupinu, briga o zdravlju dojki važna je za sve žene. Redoviti samopregledi preporučuju se već od rane mladosti. Za mlade žene s prosječnim rizikom savjetuje se ultrazvučni pregled (UZV), dok se s mamografijom započinje od 40. godine života. Posebna pažnja pridaje se ženama s povećanim rizikom za razvoj raka dojke, što uključuje dokazane genske mutacije ili opterećenu obiteljsku anamnezu (rak dojke kod srodnika u prvom koljenu ili više srodnika u prvoj i drugoj liniji). Za njih je predviđen poseban protokol: od 25. do 30. godine godišnji pregledi kombinacijom UZV-a i magnetske rezonancije. Nakon 40. godine godišnja mamografija uz kombinaciji s magnetskom rezonancijom. Ti pregledi obavljaju se s razmakom od 6 mjeseci.
Preporuka ženama nakon 70. godine života
Žene koje trenutačno nisu obuhvaćene nacionalnim programom trebaju dinamiku pregleda dogovoriti sa svojim izabranim liječnikom obiteljske medicine. Iako žene nakon navršene 70. godine više ne primaju automatske pozive u sklopu nacionalnog programa, važno je nastaviti s preventivnim pregledima. Daljnju dinamiku mamografije i ostalih kontrola potrebno je dogovoriti s izabranim liječnikom obiteljske medicine. Rano otkrivanje spašava život, te uz redovite preglede, šanse za uspješno izlječenje raka dojke veće su od 95 posto.
Statistike i brojke su važne, ali iza svake od njih stoji jedna majka, kći, sestra, prijateljica. Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke nije samo poziv na mamografiju, to je vaša prilika da preuzmete kontrolu nad svojim zdravljem. Mamografija traje svega petnaestak minuta, a u zamjenu donosi mogućnost ranog otkrivanja raka i velike šanse za preživljenje. Nemojte čekati simptome jer rak u ranoj fazi često ne boli i ne
može se napipati. Ako ste dobili poziv na kućnu adresu, nemojte ga odložiti sa strane – to je jedan od najvažnijih termina u kalendaru ove godine. Odazovite se zbog sebe i onih koje vas vole, jer rano otkrivanje znači izlječenje u više od 95 posto slučajeva. Vaše zdravlje je u Vašim rukama - „Ne stavljaj zdravlje na čekanje“, Odazovi se!
