Stručnjaci za javno zdravstvo ovih dana iznova upozoravaju na opasnost od trihineloze. Aktualizira se svake godine krajem studenog. Vrijeme je to kada započinje tradicionalna sezona kolinja. Trihineloza se svrstava u skupinu alimentarnih zoonoza jer je jedini način prijenosa parazita na novog domaćina konzumacija sirovog ili termički nedovoljno obrađenog mesa koji sadrži ličinke parazita iz roda Trichinella.
Uspješno kruži
U Europi svake godine prema izvješću EFSA-e iz 2021. oboli prosječno stotinjak (66-168) ljudi. Prema tom izvješću trend broja oboljelih ljudi u zemljama EU u razdoblju 2016. – 2020., nije se značajno mijenjao. Kako napominje veterinar dr. sc. Davor Balić, znanstveni suradnik s Hrvatskog veterinarskog instituta, trihinela unatoč tome što se ulažu značajna sredstava u preventivu i uklanjanje izvora bolesti i i dalje uspješno kruži unutar domaćih i divljih životinja. Obavezno je nakon klanja meso svake svinje odnijeti na pregled u najbližu veterinarsku stanicu.
– U posljednjih deset godina prošlog stoljeća trihineloza se smatrala značajnim javno zdravstvenim problemom u Hrvatskoj. Razlog tome bili su visoki brojevi oboljelih ljudi koji su tih godina uglavnom rasli. Dosegli su svoj vrhunac 1998. kada je zabilježeno čak 575 oboljelih. Te je godine zabilježen i jedini registrirani smrtni slučaj od trihineloze. Slučaj se dogodio u Vinkovcima. Nakon „burnih“ devedesetih, uslijedilo je desetljeće uglavnom stagnacije. Da bi od 2010. do 2020. broj oboljelih bio ispod 10, a dvije godine, 2018. i 2020. nije u Hrvatskoj zabilježen nijedan slučaj obolijevanja od trihineloze. Odstupanje od ovog pozitivnog trenda zabilježeno je 2017. kada smo uz dvije manje epidemije i tri sporadična slučaja s ukupno 11 oboljelih, imali i jednu masovnu epidemiju od 26 oboljelih. Ovaj epidemiološki zanimljiv slučaj bio je rezultat konzumiranja kobasica napravljenih od mesa divlje svinje u Đakovu, opisuje dr. sc. Balić.
Miješanje mesa
Analizom epidemioloških podataka u razdoblju od 2010. do 2020. utvrđeno je da je meso domaće svinje bilo izvor obolijevanja ljudi u 59 posto slučajeva. U ostalih 41 posto saznaje se da su vlasnici prilikom miješanja mesa koristili i meso divljih svinja.
Trihineloza u Sloveniji i u Mađarskoj od 2010. do 2019. zabilježena u svega tri slučaja, tj. sporadično i neredovito. U BiH u zadnjih 20ak godina zabilježeno je oko 800 slučajeva obolijevanja ljudi, u Vojvodini čak 828 oboljelih. Prema podacima koji su obuhvatili područje Srbije u prvih deset godina ovog stoljeća zabilježeno je čak 2257 slučajeva oboljelih u 144 epidemije. U najvećem broju izvor zaraze je bilo meso domaće svinje. U pet posto meso divlje svinje dok je u dva posto izvor zaraze bilo meso konja, iznosi dr. sc. Balić.
