Portal ZdravljeAktualnoRak debelog crijeva - odaziv 21 posto, cijena 6 milijuna

Rak debelog crijeva – odaziv 21 posto, cijena 6 milijuna

Od oko 3600 ljudi kojima se godišnje u RH otkrije rak debelog crijeva, bolest je proširena već kod njih više od polovice. Drugi je to rak po smrtnosti od raka i kod muškaraca i kod žena gdje je po prvi put 2019. smrtonosniji i od raka dojke.

Najčešće je dijagnosticirani rak u našoj zemlji te je izlječiv u devet od deset otkrivenih slučajeva. Ali – ako se otkrije na vrijeme.

Sve su ovo podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo otkud su i vrlo razumljivo prikazali još jedan podatak o ovoj bolesti: Svaki dan deset osoba sazna da ima rak debelog crijeva, a šest ih od te bolesti umre.
Brojke su to koje su doprijele i do zakonodavne vlasti pa nije na odmet navesti i da je Sabor ove godine mjesec ožujak proglasio Mjesecom svjesnosti o raku debelog crijeva u RH.

Cilj nije ostvaren

Vratimo se na izlječivost – 9 od 10. Ako se otkrije na vrijeme. Imamo preventivni program i očekuje se da ga otkrivamo na vrijeme. U to ime i sami smo „mali milijun” puta ponovili važnost odazivanja na preventivne programe. Sve pa tako i na ovaj. I ovo nije tekst koji želi ikoga odgovoriti od odazivanja! Nipošto, ovo je još jedan prilog podsjećanju zdravstvenih vlasti o njihovu ranije ponovljenom obećanju kako „sređuju” ovaj program. I da su ove brojke itekakav alarm. Jer čemu služi program čiji je prosječan odaziv 21 posto! Također je to brojka navedenog Zavoda koji provodi program od 2008. godine. Postavljeni cilj bio je smanjenje smrtnosti od raka debelog crijeva u RH za 15 posto kroz deset do 13 godina. Te su godine prošle no cilj, nažalost, nije ostvaren. A program je ostao jednak i u tijeku je četvrti ciklus pozivanja osoba od 50 do 74 godine starosti.

Novine u wc

(Za)što su odgovorni najavljivali da će mijenjati taj program odgovor valja potražiti u njegovu autentičnom opisu u nastavku teksta.
Osobe određenih godišta prvo dobiju pozivno pismo na kućnu adresu hoće li sudjelovati u programu. Kad vrate ispunjen obrazac, usput i s pitanjima poput bračnog stanja, u poštu tada se čeka drugo pismo. U drugoj kuverti su testovi na nevidljivu krv u stolici. U opisu HZJZ-a sve kuverte ne sadržavaju i ljepljivi podložak pa piše da se u wc školjku postave – novine.

No, opisat ćemo iskustvo 71godišnjeg čitatelja koji je eto dobio i podloške. Kad obavi nuždu na taj papir onda štapićem treba s različitih mjesta uzeti uzorke i razmazati ih po kartončiću koji, oprostite no tomu je tako, ne vidi ni pročitati gdje se otvaraju. Na slici uz ovaj tekst testni karton slikan je na kuverti poziva upravo radi vjernog prikaza njegove veličine.

Po razmazivanju kartončić treba osušiti, potom zatvoriti i čuvati na određenoj temperaturi. Odnosno da nije previše hladno, toplo, vlažno i da nije na suncu. I sve to ponoviti još dva puta. Uz opis uzimanja uzorka od uputa stoji da se prethodna tri dana ne uzimaju veće doze vitamina C.
Kod Američkog društva za rak malo drukčije su ipak precizirane upute za test jednakog principa poput ovog našeg iz probira. Navodi se da se ne smiju uzimati točno određene skupine lijekove, da skratimo, poput ibuprofena. Naravno uz objašnjenje da se terapije ne prekidaju radi testiranja nego konzultira s liječnikom. Nadalje, stoji i da se tri dana prije iz prehrane izbaci crveno meso. Kao i da se ovakav način testiranja, zbog mogućih lažno pozitivnih nalaza i ne utvrđivanja polipa te raka, treba ponavljati jednom godišnje.

Upit bez odgovora

OK, kad se sve uspješno i obavi s tri stolice zaredom, čisto tehnički govoreći 71godišnjaku jest problem na onoliki i onakav kartončić ispuniti tražene podatke. Prostor za traženu adresu nije dovoljan, a materijal kartončića ne trpi pisanje običnom kemijskom. Da, kako se banalno to čini no promjenilo se nije unatoč gore napisanim brojkama.

Još malo o brojkama; ovakav postupak košta nas godišnje više od šest milijuna kuna.
Nabava testova i poziva tri milijuna kuna, poštanske usluge 2 210 250. Javno su to dostupni podaci budući da na naš upit u kojem smo zamolili i brojku posljednjeg odaziva, nismo dobili odgovor. Do ovih više od šest milijuna valja pribrojiti još troškove oglašavanja i reklamiranja ovog programa.

Ima na stražnjoj stranici uputa strip. Ili strip uputa. Uglavnom tamo Pero sanja kahlicu. Ili ćemo ostaviti slobodnom tumačenju građana koji će dobiti ove skupe kuverte. A mi ćemo podatke, kad dobijemo odgovor, objaviti i ponovno pitati što se dosad napravilo od najavljenih izmjena ovog iznimno važnog preventivnog programa.

Više iz rubrike:
Povezani članci
Struka predlaže, ministarstvo se slaže

Sedacija kod kolonoskopije smanjila bi strah od te važne pretrage

Besplatno u 12 gradova

Uživo razgovori s gastroenterolozima: donosimo popis lokacija i vremena

Plavi ožujak – pregledaj se za život!

Procjena rizika za rak debelog crijeva uživo s liječnicima

Posljednji podaci za RH

Od novih dijagnoza raka, gotovo 40 posto ih je kod mlađih od 65

Tražite više o zdravlju? Pretražite Portal Zdravlje
Najnovije s našeg portala
Obnovljena splitska Klinika za onkologiju

Prof. Vrdoljak: Danas s rakom živi tri puta više ljudi nego početkom 2000ih

Doc. dr. sc. Vesna Ramljak

Mlade žene, majke, trudnice, i one dobivaju karcinom dojke

Započela i u KBC Split

Kućna hemodijaliza nije za svakog bubrežnog bolesnika

Početak suradnje

Američki onkolog posjetio Kliniku za tumore KBC-a Rijeka

Portal Zdravlje donosi
Odabrali čitatelji
Okrugli stol u Saboru

Rak i pravo na rad – oboljeli ne smiju strahovati od gubitka posla

Kako usvojiti naviku vježbanja?

3-3-3 pravilo treninga – put do redovite tjelovježbe

Europska iskustva

Čekanje na termin kod obiteljskog doktora – pet tjedana

Analiza s Karolinska Instituta

Dr. Arroyo nam otkriva kako je Švedska uništila rak vrata maternice

Kontakt / Predloži temu
Zdravstvena pismenost
Savjetuje liječnik

Ugriz crne udovice – što učiniti, simptomi i liječenje

doc. dr. sc. prim. Boris Radić

Ortodontsko liječenje, dobrobiti i nuspojave opisuje prof.dr. Špalj

Nađa Berbić

VIDEO Koliko je hrana zapravo slatka? Objašnjava klinička nutricionistica

Redakcija

Kockanje i kladionice problem prisutan već u dječjoj dobi

Nađa Berbić