Zahvat je izveden na 50godišnjem muškarcu kojemu su pluća bila uništena brojnim plućnim bolestima, točnije kombinacijom KOPB-a, sarkoidoze i plućne hipertenzije. Pacijent je danas, godinu poslije, stabilno, a u Hrvatskoj se godišnje pojavi do 25 potencijalnih donora pluća dok je potreba za transplantacijom kod oko 15 bolesnika. Nakon prvog uspjeha tijekom godine dana u Hrvatskoj je obavljeno devet transplantacija pluća.
Iskustva transplantacijskog programa pluća u Klinici Jordanovac je na 26. Danu internista Slavonije i Baranje, stručno-znanstvenom skupu u organizaciji Klinike za unutarnje bolesti KBC-a Osijek i Medicinskog fakulteta u Osijeku, iznio dr. sc. Ivan Štefanac, koji upravo u spomenutoj ustanovi završava svoje specijalističko usavršavanje.
-Naime, kao uvod u prvu zagrebačku transplantaciju pluća čak je deset godina trajao transplantacijski program sa Sveučilišnom klinikom za torakalnu kirurgiju AKH Wien. Sve do prošle godine predtransplantacijska obrada i posttransplantacijsko zbrinjavanje obavljalo se u KB Jordanovac, a sam operativni proces odvijao se u Klinici u Beču. Prva transplantacija u Zagrebu trebala je biti obavljena još 2020. No, zbog pandemije je godinu dana odgođena. Do sada je ukupno 25 liječnika KBC-a Zagreb bilo na edukaciji u Klinici AKH u Beču. U vidu suradnje specijalisti iz Klinike AKH u Beču (kirurzi i anesteziolozi) pod vodstvom profesora doc. dr.sc. Konrada Hoetzeneckera dolaze na transplantaciju pluća u ulozi mentora. Treba znati da transplantacija pluća, kao složena medicinska djelatnost, zahtijeva jako veliki broj stručnjaka različitih specijalnosti. Program je nastao udruživanjem djelatnika četiriju velikih klinika KBC-a Zagreb: Klinike za kardijalnu kirurgiju, Klinike za torakalnu kirurgiju, Klinike za anesteziju, reanimatologiju i intenzivno liječenje te Klinike za plućne bolesti Jordanovac koja je nositelj projekta. Djelatnici navedenih klinika imaju veliko iskustvo u drugim složenim zahvatima kao što su transplantacija srca, izvantjelesna membranska oksigenacija, onkološka i rekonstruktivna torakalna kirurgija kao i intenzivistička skrb za navedene bolesnike. Pod vodstvom akademika Miroslava Samaržije, u KB Jordanovac transplantacijski tim funkcionira na najvišoj mogućoj razini, napominje dr.sc. Štefanac.
Posljednji oblik liječenja
Recimo i kako prosječno preživljenje nakon transplantacije pluća iznosi 5,7 godina , a kod bilateralne transplantacije je ono nešto duže i iznosi sedam godina, dok je kod unilateralne transplantacije oko 4,5 godina. Statistika govori i da prosječno jednogodišnje preživljenje iznosi 78% , a prosječno petogodišnje preživljenje iznosi 51%
– Transplantacija pluća je posljednji oblik liječenja kod pacijenata s terminalnom fazom jedne od plućnih bolesti. Indikacije za transplantaciju pluća su u najvećem broju slučajeva ili kronična opstruktivna bolest pluća (36 %) te potom najčešće idiopatska plućna fibroza IPF, kao i cistična fibroza ,a tu su još emfizem zbog nedostatka ALFA 1 –antitripsina i primarna plućna hipertenzija. Bolesnik treba biti referiran transplantacijskom centru kada ima manje od 50% šanse da će preživjeti u sljedeće dvije do tri godine uz maksimalnu medicinsku skrb ili ima III ili IV stupanj simptoma prema klasifikaciji NYHA. Izbor pogodnog organa ovisit će o slaganju krvne grupe donora i primatelja, podudarnosti veličine pluća tj. prsnog koša, radiološkom nalazu pluća donora, koji mora biti uredan i naravno odsutnosti infekcije ili traume pluća kod donora. Također donor mora biti negativan na HIV, hepatitis B i C i imati negativnu anamnezu na malignu bolest. Nažalost, kod transplantacije pluća infektivne komplikacije su česte zbog visoke razine imunosupresije, direktnog kontakta transplantiranog organa s okolišem i gubitka prirodnih obrambenih mehanizama pluća, kao što su mukocilijarni klirens, refleks kašljanja, limfatična drenaža. Međutim u posljednjih 30 tak godina razvojem novih antimikrobnih lijekova i imunosupresivnih režima poboljšava se ishod liječenja. Ipak, transplantacija pluća i dalje ostaje kao konačno rješenje trajne skrbi samo kod najtežih plućnih pacijenata koji takvim zahvatom ipak imaju šanse za nešto duže preživljenje, zaključuje dr. sc. Ivan Štefanac.











