Nedavni slučaj porođaja kod kuće i smrt bebe te uhićenje primalje iz Austrije aktualizirao je pitanje poroda u izvanbolničkim uvjetima. Prema riječima prof. dr. sc. Roberta Selthofera, predstojnika Klinike za ginekologiju i opstetriciju KBC-a Osijek, u tom rodilištu dosad nije bilo slučajeva svjesnog i unaprijed planiranog porođaja u kući i potom transporta rodilje s djetetom u bolnicu.
– Iznimno se dogodi, u oko 15ak slučajeva godišnje, da se rodilja porodi izvan bolnice. Takav porođaj ima naziv “partus extra muros”, što znači porođaj izvan bolnice, doslovno “izvan zidova bolnice”. Riječ je o iznenadnim porođajima koji brzo napreduju i rodilja ne stiže na vrijeme u rodilište. Takav porođaj se može dogoditi bilo u kući ili vrlo često u vozilu hitne medicinske pomoći, pojašnjava prof. Selthofer.
Nedostatak pravne regulative
Planiran porođaj u kući kod nas nije reguliran zakonom ni drugim pravnim aktima. U nedostatku pravne regulative proizlazi da nije izričito zabranjen za rodilju, ali ni dozvoljen. Osobito nije regulirano pa time ni dopušteno sudjelovanje stručnih osoba, primalja i opstetričara. Ukoliko je takvih porođaja i bilo na našem području, kaže, oni nisu prijavljeni kao takvi, nego kao iznenadni pa je pozvana hitna pomoć. Na sreću, svi izvanbolnički porođaji na našem području su dobro završili za majku i dijete, poručuje.
Iznenadne komplikacije se uvijek mogu dogoditi
Na upit što bi se dogodilo da trudnica traži savjet liječnika opstetričara o porodu u kući, naš sugovornik odgovara da liječnici ne preporučuju takav porod dok se ne donese jasna zakonska regulativa s posebnim osvrtom na sigurnost takvih poroda za majku i dijete.
– Prirodno je i razumljivo da rodilja tijekom porođaja želi imati dobre uvjete za rađanje uz prisutnost osoba od povjerenja. Mi u našem svakodnevnom radu u našem rodilištu nastojimo poboljšati uvjete u kojima žene rađaju s osobitim naglaskom na povjerenje u stručnost i na ljudsku komponentu koje osoblje pruža rodilji. To u pravilu znači da se, kadgod je moguće, teži prirodnom porođaju bez primjene suvišnih lijekova i instrumentalnih procedura. Dobra komunikacija čitavog tima s rodiljom je ključna za uspješan porođaj i zadovoljnu rodilju. Ipak, struka naglašava da je porođaj koji se odvija bez mogućnosti izvođenja hitnog carskog reza ili primjene ostalih procedura u hitnim stanjima kod vaginalnog porođaja vrlo rizičan jer se iznenadne komplikacije mogu uvijek dogoditi i nemoguće ih je uvijek predvidjeti, kaže prof. Selthofer.
– Nerijetko smo suočeni sa situacijama da doslovno u minuti ili dvije moramo hitno dovršiti porod carskim rezom zbog, primjerice, iznenadne pojave fetalne patnje koja može biti pogubna za dijete ili situacija kad se hitno mora reagirati kod ugroženosti same majke, kao npr. kod iznenadnog jakog krvarenja, pojave eklamptičkih napadaja i drugo.
Potrebno je sve učiniti za ugodan boravak rodilje u rodilištu s atmosferom podupiranja i pomoći, uz visoku razinu sigurnosti, kaže prof. Selthofer.
Naljepši i najstresniji posao
Ova struka je jako lijepa i vrlo često smo svjedoci najljepših trenutaka u životu naše rodilje i njezinog supruga ili partnera, a to je rađanje djeteta. No istovremeno to je jedan od najstresnijih poslova zbog mogućih iznenadnih komplikacija.
Naposljetku, kad je u pitanju pratnja na porođaju, u KBC Osijek čak 80 posto rodilja dolazi na porođaj s pratnjom. Bilo da je u pitanju suprug, partner ili druga bliska osoba od povjerenja, uz uvjet da je prošla trudnički tečaj.
– Zbog prostornih uvjeta, ali i s ciljem stvaranja ugodne atmosfere za porođaj, dopuštamo prisutnost jedne osobe od povjerenja, navodi prof. Selthofer.











