Posljednjih godina postignut je značajan napredak u liječenju onkoloških pacijenata. Naime, razvojem moderne onkološke terapije koja uključuje imunoterapiju, ciljanu biološku terapiju, preciznu radioterapiju i radiokiruške metode, onkološka bolest danas je u velikog broja bolesnika postala kronična bolest. Danas kod velikog broja onkoloških bolesnika očekujemo preživljenje ili pak dugotrajnu remisiju. U svom putu liječenja, onkološki bolesnici kao jedna od najranjivijih skupina bolesnika, obzirom na priležeću malignu bolest mogu se suočiti s nizom potencijalnih nuspojava i komplikacija liječenja.
Nuspojave terapije
Moderna onkološka terapija povezana je sa značajnim poboljšanjem ishoda liječenja i preživljenja onkoloških bolesnika. S druge strane ista terapija je povezana s nizom nuspojava koje mogu biti životno ugrožavajuće kao npr. hepatitis, miokarditis, pneumonitis i slično kao posljedica imunoterapije. Ovakve nuspojave zahtijevaju pojačan nadzor i multidisciplinarnu skrb. Također, sama kemoterapija može biti povezana sa stanjem koje nazivamo febrilnom neutropenijom koja može biti udružena sa septičnim stanjem koje zahtjeva pojačan nadzor odnosno intenzivno zbrinjavanje.
Bilo koji oblik sustavne onkološke terapije može biti povezan s nuspojavama koje mogu zahvatiti bilo koji organski sustav i izazvati zatajenje bilo kojeg organskog sustava zbog čega su potrebne mjere intenzivne skrbi.
Klinika za tumore KBC-a Rijeka je u posljednje dvije i pol godine provela niz organizacijskih promjena u svrhu poboljšanja skrbi i kvalitete liječenja za onkološke pacijente. Svakako je jedna od najvećih organizacijskih promjena uvođenje multidisciplinarnog pristupa u liječenju onkoloških pacijenata. Upravo zato jer onkološki pacijent ne zahtjeva samo zbrinjavanje maligne bolesti nego svih nuspojava i komplikacija onkološke terapije kao i često udruženih multiplih koomorbiditeta. Stoga se nametnula potreba za uvođenjem multidisciplinarnog pristupa kao integralnog dijela skrbi za ove bolesnike. Obzirom na današnju modernu onkološku terapiju koja uključuje sustavnu onkološku terapiju i napredne metode radioterapije i sagledavanje onkološke bolesti kao kronične bolesti nametnula se potreba, a po uzoru na razvijene europske i američke centre, za osnivanjem Jedinice intenzivne njege za onkološke bolesnike u okviru Klinike za tumore KBC-a Rijeka. Ovo je prva jedinica intenzivne njege za onkološke bolesnike u Hrvatskoj.
Sva potrebna oprema
Za primjer, u Mayo Clinici u Americi, jedinica intenzivne njege za onkološke bolesnike uvedena je prije otprilike dvije godine. Uz veliku pomoć i podršku Uprave KBC-a Rijeka, ovaj projekt je realiziran i u okviru Klinike za tumore, apsolutno se vodeći najmodernijim svjetskim onkološkim centrima. Za uređenje prostora i nabavu sve potrebne dijagnostičke opreme izdvojeno je 100 tisuća eura. Ova Jedinica ima pet intenzivnih kreveta opremljenih svom potrebnom opremom za praćenje svih vitalnih funkcija. Od toga se dva kreveta nalaze u tzv. izolacijskom dijelu koji je prema svim pravilima struke napravljen za smještaj i zbrinjavanje imunokompromitiranih pacijenata koji, uz intenzivne mjere, zahtijevaju i mjere izolacije kao npr. pacijent s febrilnom neutropenijom koji ima i sepsu. Također, napravljen je i prostor za obitelj koji će obiteljima pacijenata omogućiti prostor za informiranje i boravak blizu pacijenata.
Što sve intenzivna Klinike za tumore omogućuje?
Kriteriji prijema u Jedinicu intenzivne njege, Klinike za tumore su npr. pacijenti:
– s potencijalno reverzibilnim akutnim pogoršanjem onkološke bolesti
– koji zahtijevaju intenzivno praćenje zbog komplikacija terapije (kemoterapije, imunoterapije, radioterapije)
– hitna stanja poput sepse, respiratornog zatajenja, metaboličkih poremećaja i slično.
U Jedinici intenzivne njege Klinike za tumore zbrinjavat će se npr:
– nuspojave sistemske terapije koje zahtijevaju hospitalizaciju i monitoring vitalnih funkcija, a nisu potrebne mjere invazivne mehaničke ventilacije
– sepse u tijeku aktivnog onkološkog liječenja
– plućne tromboembolije koje ne zahtijevaju mehaničku trombektomiju
– akutno zatajenje srca kao posljedica kardiotoksične terapije
– sindrom gornje šuplje vene koji zahtjeva hitnu radioterapiju
– akutno zatajenje bubrega i metabolički disbalansi/poremećaji elektrolita kao posljedica sistemske terapije, i/ili maligne bolesti, a bez potrebe za kirurškom intervencijom
– korekcije analgetske terapije neregulirane maligne boli (pacijenti koji zahtijevaju primjenu intravenskih analgetika)
– anafilaksije na sistemsku terapiju
– visokorizični desenzibilizacijski protokoli, prva desenzibilizacija.
Kronična bolest
Prije samo nekoliko godina onkološka bolest, osobito metastatska bolest, gledala se kao „smrtna presuda”. Međutim, danas razvojem moderne onkologije, onkološka bolest sve više postaje kronična bolest koja nameće nužnost za multidisciplinarnim i agresivnijim pristupom. Kod ovakvog pacijenta ukoliko mjerama intenzivne njege otklonimo čimbenik koji je doveo do akutnog pogoršanja stanja možemo nastaviti s onkološkim liječenjem i postići dugotrajnu remisiju.
Prema dosadašnjim istraživanjima odnosno temeljem recentnih svjetskih publikacija, rana primjena mjera intenzivne njege kod onkoloških pacijenata koji za to imaju indikaciju povezana je s značajno većim preživljenjem onkoloških pacijenata.
Sukladno navedenom naša Klinika, uz veliku i kontinuiranu podršku Uprave KBC-a Rijeka, oformila je Jedinicu intenzivne njege za one onkološke bolesnike kod kojih mjerama intenzivne njege možemo pomoći da otklonimo akutni agens i nastavimo s aktivnim onkološkim liječenjem u namjeri postizanja dugotrajne remisije. Kontinuiramo radimo na projektima koji su uz bok vodećim europskim onkološkim centrima.
Porast broja pacijenata
Također, razvojem moderne onkološke terapije, koja uključuje i sustavnu onkološku terapiju i radioterapiju te sve većim brojem indikacija za primjenu pojedinih modaliteta liječenja, kao i povratak onkoloških pacijenata na liječenje u KBC Rijeka, u posljednje dvije godine bilježimo 150 posto porast broja pacijenata koji zahtijevaju liječenje u okviru naše Klinike za tumore. Stoga se otvaranje Jedinice intenzivne njege nametnuo kao logičan slijed u svrhu pružanja maksimalne moguće medicinske skrbi kao i objedinjavanja skrbi za onkološke pacijente na jednom mjestu. Uspješna organizacija intenzivne njege za onkološke bolesnike osigurava bolju prognozu za one s reverzibilnim komplikacijama i dostojanstvenu skrb za one u terminalnim fazama bolesti. Naše sjajne medicinske sestre su prošle edukaciju iz mjera intenzivne njege i zbrinjavanja akutnih stanja osobito za onkološke bolesnike.