Imate li uvid koliko se osiguranika HZZO-a liječi privatno?
- Mogu vam na primjeru bolnice Akromion koja se bavi ortopedijom i traumatologijom dati podatke. Broj pruženih medicinskih usluga u 2019. godini iznosio je 31 248, od toga je bilo 16.500 pregleda. Obavljeno je 1 294 operacija. U 5 privatnih bolnica koje u svom programu imaju i ortopedski dio godišnje se obavi oko 4.000 operacija. Sad zamislite da nema privatnih bolnica kako bi izgledale liste čekanja. Veći dio osiguranika HZZO-a dolazi privatno zbog brze i kvalitetne medicinske usluge.
Kako je stanje riješeno unutar zemalja EU i mogu li nam one biti uzor u kooperativnosti zdravstvenog javnog i privatnog sustava?
- Naravno da mogu. Hrvatska vlada, odnosno Ministarstvo zdravstva može uzeti bilo koju europsku državu kao primjer za reformu zdravstva, uzimajući u obzir tradiciju hrvatskog zdravstva s jakom socijalnom komponentom te uključiti privatni sektor u zdravstveni sustav zemlje kako to čine gotovo sve članice Europske unije.
Koji su najvažniji zaključci skupa na kojemu ste razgovarali o iskustvima dijela privatnoga zdravstva u odnosu na HZZO? Što biste posebno naglasili?
- Konferencija pod nazivom „Privatno zdravstvo potencijalno rješenje zdravstvenog sustava Hrvatske“ prikazala je kakav i koliki doprinos daju vodeće privatne ustanove u Hrvatskoj: Akromion Specijalna bolnica za ortopediju i traumatologiju, Specijalna bolnica Svjetlost, Specijalna bolnica Podobnik i Poliklinika Medikol. Svaka od navedenih ustanova u medicinskoj djelatnosti kojom se bavi doprinijela je razvoju struke te rasteretila javni sektor. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje izdvaja na privatni sektor manje od 2 posto. Jedina privatna bolnica koja je u mreži HZZO-a je Klinika Magdalena u Krapinskim Toplicama.
Sve ostale privatne medicinske ustanove su na tržištu. U privatnom sektoru radi 8 posto liječnika (1246 od ukupno 15 642). Glavni zaključci konferencije su: ukinuti monopol HZZO-a, pretvoriti ga u neovisnu osiguravajuću kuću koja će ugovarati medicinske usluge neovisno o vlasniku ustanove. Da bi se to dogodilo neophodna je reforma zdravstvenog sustava. U Hrvatskoj rade paralelno dva zdravstvena sustava: javni i privatni. Neophodno je ujedinjenje javnog i privatnog sektora budući da sinergijom zajedno mogu postići puno više. Rezultat bi bile najmanje tri krupne posljedice; poboljšanje kvalitete i dostupnosti medicinske usluge, smanjenje lista čekanja i financijsko rasterećenje zdravstvenog sustava. Jedan od načina kako se brzo može uključiti privatni sektor u zdravstveni sustav je taj da se medicinske usluge kao što su elektivni operacijski zahvati ugradnja umjetnih zglobova, operacije katarakte ugovaraju s HZZO-om s realnom tržišnom cijenom te obavljanje radioloških postupaka kompletno prepustiti privatnom sektoru kako bi rasteretili bolnički sustav za obradu ambulantnih i hospitaliziranih pacijenta.
Najavili ste gradnju najveće privatne bolnice u Hrvatskoj, veće čak i od postojećih državnih bolnica. Kažite nam najvažnije o tom projektu?
- Projekt izgradnje nove bolnice Akromion u Zagrebu je pred realizacijom. Očekujemo izdavanje građevinske dozvole početkom 2022. godine te do kraja godine očekujemo odobrenje dugoročnog kredita. Bolnica će biti u zagrebačkom naselju Dugave na terenu od 8,5 tisuća četvornih metara, a prostirat će se na 10 tisuća četvornih metara. Vrijednost investicije je 160 milijuna kuna (bez PDV-a). Glavni projektant je Sanela Beganović iz firme Drugi format, a voditelj je Davor Plenković iz EKO-PLAN-a. Izvođač radova bit će najveća hrvatska građevinska firma Kamgrad. Početak gradnje bolnice očekujemo u ožujku 2022. godine. Preseljenje bolnice iz Krapinskih Toplica i poliklinike u Zagrebu i otvaranje bolnice Akromion u Dugavama, planiramo za 1.9.2023. godine kada ćemo proslaviti 15 godina rada. Bez jasne vizije se ne ulazi u projekt. Naravno da morate imati hrabrosti za ovako veliki projekt. Ipak, trebala nam je veća hrabrost 2008. godine kada smo napustili javni sektor i krenuli u izgradnju bolnice u Krapinskim Toplicama i počeli od nule. Danas znamo svoje mogućnosti pa je puno lakše predvidjeti što će se događati u budućnosti. Mislim da smo svi svjesni da javni sektor kakav je danas ne može opstati i da se mora napraviti korjenita reforma zdravstva. Na slabostima javnog sektora jača privatni sektor. Vjerujem da ćemo jednog dana biti sastavni dio zdravstvenog sustava Hrvatske.
