Široj javnosti relativno nepoznata, a najveća grupacija privatnog zdravstva u Adria regiji – Arsano Medical Group, predstavila je u utorak svoje planove. Kako su istaknuli, u nešto više od tri godine investirali su više od 59 milijuna eura u stvaranje mreže devet zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj i Sloveniji. Time su postali najveći investitor u privatno zdravstvo u regiji. Grupacija ima više od 500 zaposlenih, a konsolidirani prihodi su u 2024. dosegnuli 33 milijuna eura pri čemu svake godine ostvaruju, u postocima, dvoznamenkasti rast.
Predsjednik Uprave i glavni izvršni direktore grupe, Boris Rivić, rekao je kako je AMG po mnogočemu jedinstven u ovom dijelu Europe.
- Krenuli smo s akvizicijom poliklinike Aviva, Specijalne bolnice dr. Nemec i malo po malo stvarali respektabilnu grupaciju čije se poslovanje provodi po sistemu holdinga. Na taj način ravnatelji bolnica, poliklinika i klinika oslobođeni su poslova administracije, marketinga i slično, te se mogu u potpunosti posvetiti pacijentima, kazao je Rivić.
Pola milijuna postupaka
Pohvalili su se podatkom kako je lani njihove usluge koristilo više od 250 tisuća pacijenata. Provedeno je pola milijuna dijagnostičkih postupaka, 160 tisuća radioloških pregleda te više od dvije tisuće operativnih zahvata. Pritom ističu kako su glavne grane njihovog zdravstvenog poslovanja ortopedija, urologija s ginekologijom te radiologija. Među zaposlenima je 45 posto liječnika.
- Osnivač AMG-a je fond privatnog kapitala Provectus Capital Partners koji omogućuje pristup potrebnom kapitalu, ali je upravo kroz AMG napravio jedinstvenu organizaciju u privatnom zdravstvu u Hrvatskoj, koja je standard organizacije privatnog zdravstva na razvijenijim tržištima. Naime, AMG služi za uvođenje najviše razine korporativnog upravljanja kroz osnaživanje menadžmenta pojedinih klinika, uspostavu kvalitetnih upravljačkih procedura, operativne učinkovitosti i upravljanja troškovima, osiguranju jedinstvenog standarda usluge tijekom liječenja u svim klinikama, strateškom pozicioniranju te održivom ulaganju u rast i razvoj poslovanja, objasnio je financijski direktor grupe, Alen Akšamija.
Ulaganje u privatnu polikliniku
U grupi smatraju kako su za privatno zdravstvo ključne investicije. Istaknuli su primjer Poliklinike Aviva, u čiji su prostor, opremu i digitalizaciju uložili oko sedam milijuna eura. No, napominju, postavljanje sustava nije dovoljno da bi on bio održiv.
- Nužan je sustavni nadzor kvalitete, što osim nas gotovo nitko ne radi na toj razini. Želimo standardizirati kvalitetu usluge u svim našim ustanovama, kažu u AMG.
Medicinski aspekt poslovanja grupacije objasnila je dr. Sandra Morović, specijalistica neurologije i profesor na Medicinskom fakultetu u Puli te medicinska direktorica AMG.
- Radimo velike iskorake u prevenciji, edukaciji i liječenju pacijenata i tu ćemo i dalje ulagati velike napore. Primjerice, pokrenuli smo Centar za glavobolje, kao prvi takav u Hrvatskoj, Centar za bol, Centar za prevenciju demencije, Centar za spolno zdravlje, Centar za aritmije, s ciljem da u našim ustanovama omogućimo sveobuhvatan pristup liječenju i rehabilitaciji, čime povećavamo kvalitetu života naših pacijenata. Želimo ići i korak dalje - napraviti centre izvrsnosti, a to bi mogli prvo napraviti za fizikalnu terapiju i ortopediju. Za nas je kvaliteta usluge uvijek na prvom mjestu. Osim vrhunske opreme, osiguravamo stalnu edukaciju našeg medicinskog osoblja. Naš cilj je biti najbolji poslodavac u privatnom zdravstvu u regiji, kazala je.
Prihod od HZZO-a
Privatno zdravstvo često se nalazi na udaru zbog podataka prema kojima im veći dio prihoda dolazi od države, točnije od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
- Nimalo ne ovisimo o državi, no s HZZO-om surađujemo. Prihodi od HZZO-a čine oko 2,5 posto naših prihoda. Što se Slovenije tiče, kod njih je sustav drugačiji, nema uputnica u privatne klinike poput Hrvatske već postoje koncesije. Naša DSD Ptuj jedna je od četiri koncesionara za radiološke usluge, pojasnio je Rivić. Zanimljivo je da posluju i u Sloveniji koja intenzivno radi na zabrani dvojnog rada liječnika.
- Od naših liječnika 15 posto je vanjskih suradnika. Za njihov rad imamo ugovore s njihovim matičnim kućama. Protiv smo svih zabrana, ali ako se one uvedu u Sloveniji, pa i Hrvatskoj, prilagodit ćemo se bez poteškoća za funkcioniranje grupe jer ovom poslu pristupamo malo drugačije od ostalih, strateškim promišljanjem izazova u budućnosti, zaključio je Rivić.
