Portal ZdravljeŽivjeti i liječiti rak u RHPrim. Balint: Rak dojke može i mora postati kronična bolest
Što nakon 5 godina od liječenja

Prim. Balint: Rak dojke može i mora postati kronična bolest

Rak dojke može i mora postati kronična bolest, dakle koja se kontrolira godinama nakon liječenja i na vrijeme primijeti mogući povrat bolesti.

Rak dojke može i mora postati kronična bolest, a mi moramo jednom spašeni život, osigurati da ostane spašen, sažeto će i jasno prim. dr. Ines Balint, odmah u početku ovog razgovora.

Kao liječnica obiteljske medicine s višedestljetnim iskustvom i praksom, svakodnevnim radom s pacijentima, kontinuitetom kojim prati i liječe ljude, štoviše obitelji, itekako ima i znanja i iskustva poslati poruku iz prve rečenice ovog teksta. Na tom putu važna je suradnja pacijenta i liječnika, ali i medicinske struke između različitih razina sustava.

Jer, da tako kažemo, svi ćemo mi neovisno o dijagnozi u jednom trenutku vratiti se svojem obiteljskom doktoru. Upravo tako i žene koje su liječile i izliječile rak dojke.

– U praksi strahu od povrata bolesti svjedočim svakodnevno. Pristup same pacijentice je tu vrlo važan, a mi ga trebamo pomoći učiniti upravo takvim da svoju bolest shvati i pristupi joj kao kroničnoj bolesti. Dakle, da očekuju i od sebe i od mene da obavljamo kontrole i potrebne pretrage u zadanim vremenskim periodima kako bismo mogle u najranijoj fazi ako se nešto ponovno događa odnosno ako dođe do recidiva, navodi prim. Balint.

Izostanak striktnog protokola

Ono što će pri tomu istaknuti jest problem izostanka pisanog striktnog protokola upravo za ovo nužno praćenje. Nakon (iz)liječenja raka dojke, navodi, onkolozi će pacijentice naručiti na godišnju ili dvogodišnju kontrolu sa zadanim pretragama koje trebaju biti realizirane do termina kontrole.

Nakon pet godina od bolesti, kontrola je isključivo na obiteljskim liječnicima i nema zadanih protokola.

To u praksi znači da obiteljski liječnik, ali i sama pacijentica prema vlastitom nahođenju, preporučuje i upućuje na pojedine pretrage.

– Znam kako ću kontrolirati hipertenziju, dijabetes, ali kako ću kontrolirati ovu bolest,  potrebna je stručna striktna preporuka. Je li to magnetska svake dvije godine, koliko često poslati pacijenticu na tumorske markere, na biokemijske pretrage, to bismo morali imati kao jasnu uputu i obiteljski liječnici bi sigurno to tada na vrijeme i provodili, apelira prim. Balint.

Sve što navodi prim. Balint, ne navodi bez dobra razloga.
– Posebice, obzirom na dnevno opterećenje ordinacija obiteljske medicine i na timove bez nositelja te fluktuaciju mladih doktora, ali i inertnost samog pacijenta, ne želimo da nam promakne da se pojedine pacijentice kontroliraju, naglašava prim. Balint.

Tim više je važna i edukacija i suradnja s pacijenticama da vode brigu o svojem zdravlju i posjete svojeg obiteljskog liječnika na vrijeme.

Povezani članci
Doc. dr. sc. Vesna Ramljak

Mlade žene, majke, trudnice, i one dobivaju karcinom dojke

NADA Rijeka

Udruga koja 30 godina skrbi i podržava žene oboljele od raka dojke

Liječenje raka dojke u RH

Prof. Pleština: Hrvatska se po preživljenju podigla iznad EU prosjeka

Konferencija Portala Zdravlje

Čak 60 posto pušača želi prestati pušiti. Gdje su problemi u borbi s ovisnosti?

Tražite više o zdravlju? Pretražite Portal Zdravlje
Najnovije s našeg portala
Mobilne ambulante

Ambulanta na kućnom pragu, ali - bez doktora

Između nalaza i štafelaja

Liječnica i umjetnica, prva samostalna izložba dr. Ivić

Uspješan model u KBC Rijeka

Onkološki koordinator - oboljeli od raka ne trebaju brinuti o uputnicama, naručivanju

Prehrambeni "neprijatelji"

Izbacili ste kruh, tjesteninu, masti? Evo zašto kilogrami ne idu dolje

Portal Zdravlje donosi
Odabrali čitatelji
Uspješan model u KBC Rijeka

Onkološki koordinator - oboljeli od raka ne trebaju brinuti o uputnicama, naručivanju

Drugi uzrok smrtnosti

Moždani udar ubije dvostruko više žena nego rak dojke, prim. Palić Kramarić

Razgovor s dr. Skoko

Miastenija gravis - mučna bolest čije liječenje donosi nove patnje

Udruga Autizam 365

Ljeto za djecu i mlade iz spektra autizma? Prekid kontinuiteta i bez podrške

Kontakt / Predloži temu
Zdravstvena pismenost

Sindrom nemirnih nogu - poremećaj objašnjava dr. Radić

doc. dr. sc. prim. Boris Radić
Dr. Davorka Herman Mahečić

Debljina je bolest, a semaglutid kao i svaki lijek ima moguće nuspojave

Ojdana Koharević

Dr. dent. med. Sanja Marin Čajo o dentalnim mostovima i implantatima

Žaklina Jurić
Objašnjava prim. Karin

Zašto se, gdje i tko može cijepiti protiv HPV-a

Ojdana Koharević