Temeljni uzrok pretilosti i prekomjerne težine je neravnoteža između unesenih i utrošenih kalorija, povećan unos visokokalorične hrane i premala tjelesna aktivnost. Mnogi pretili pacijenti imaju zaduhu pri naporu, a negativan fiziološki učinak pretilosti na funkciju pluća dokazan je u brojnim studijama. Međutim, utjecaj pretilosti na bolesti dišnog sustava je složen i nadilazi mehaničke i fizičke posljedice debljanja i s njim povezanih metaboličkih poremećaja.
U općoj populaciji prepoznata su dva različita obrasca pretilosti: centralna i periferna pretilost. Centralna pretilost je češća u muškaraca, s povećanim masnim tkivom u prednjoj stijenci prsnog koša, prednjoj trbušnoj stijenci i među unutarnjim organima. Periferna pretilost je češća kod žena, a masno tkivo se nalazi dominantno periferno u potkožnom tkivu.
Povećanje tjelesne težine i visoki BMI povezani su sa smanjenjem volumena pluća što se odražava restriktivnijim poremećajem ventilacije na spirometriji.
Abdominalna pretilost povezana je s pogoršanjem plućne funkcije i respiratornih simptoma. Studije su pokazale da opseg struka i povećani omjer struk/bokovi i povećana razina trbuha iznad prsnog koša imaju veliku korelaciju s poremećenom funkcijom pluća. Također takvi pacijenti imaju povećan rizik od kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti i metaboličkog sindroma.
Nakupljanje masnog tkiva na prednjoj stijenci prsnog koša smanjuje popustljivost stijenke prsnog koša i izdržljivost dišnih mišića, povećan je rad disanja i otpora dišnih putova. Nakupljanje masnog tkiva u prednjem trbušnom zidu i visceralno otežava kretanje dijafragme, smanjuje ekspanziju pluća tijekom udaha, a kolabiranjem alveola uzrokuje se slabija izmjena plinova između alveola i arterijske krvi što izaziva manju količinu kisika u krvi. Ove promjene doprinose povećanju respiratornih problema u pretilih osoba, osobito pri naporu i u ležećem položaju, tijekom spavanja.
Pretilost i poremećaji spavanja
Opstruktivna apneja u spavanju karakterizirana je kolapsom gornjih dišnih puteva tijekom spavanja. To rezultira ponavljajućim noćnim padom kisika, isprekidanim snom što rezultira prekomjernim dnevnim umorima. Stanje se liječi primjenom uređaja koji kontinuirano upuhuje zrak pod pozitivnim tlakom u dišne putove (CPAP) preko lica ili nazalne maske.
Pretilost igra ključnu ulogu u patogenezi hipoventilacijskog sindroma (OHS – obesitiy hypoventilation syndrome). Za dijagnozu potreban je BMI veći od 30 kg/m2 (tj. klinička pretilost) zajedno s povećanim udjelom CO2 u arterijskoj krvi tijekom dana. Povećan udio CO2 uzrokuje poremećaj stanja svijesti i brojne druge metaboličke promjene. Mnogi pacijenti s OHS-om pate od poremećaja disanja u snu i često imaju apneje u snu i hrču tijekom spavanja.
Pretilost je također povezana s povećanom pojavnosti astme. Učestalost simptoma otežanog disanja i zviždanja povećava se s BMI u bolesnika s astmom. Nadalje, čini se da je astma češća u populaciji s prekomjernom tjelesnom težinom i pretilosti. Također bolesnici koji od ranije imaju astmu, a povećala im se tjelesna težina tijekom godina, teže postižu dobru kontrolu astme. Potrebne su im veće količine inhalacijskih kortikosteroida i ostale inhalacijske i protuupalne terapije kako bi bili bez respiratornih simptoma. Pretili pacijenti s astmom imaju češća pogoršanja (akutne egzacerbacije) stoga češće posjećuju hitnu pomoć, imaju dulje trajanje simptoma astme i višu stopu uporabe inhalacijskih kortikosteroida i teofilina od pacijenata s normalnom tjelesnom težinom koji boluju od astme.
KOPB je karakteriziran progresivnom i uglavnom ireverzibilnom opstrukcijom protoka zraka i javlja se pretežno u pušača. Pretili pacijenti s KOPB-om imaju teže pogoršanje plućne funkcije i hipoksemiju (niži udio kisika u arterijskoj krvi). Posljedica sve veće zaduhe pri naporu koja je posljedica KOPB-a dolazi do smanjenja tjelesne aktivnosti. Takvi bolesnici ima teži tijek bolesti i lošiju prognozu. Također često imaju i poremećaj spavanja što narušava udjele kisika i CO2 u arterijskoj krvi, a prekomjerna aktivacija simpatičkog sustava dovodi do povećanog kardiovaskularnog i metaboličkog morbiditeta i smrtnosti uz dokaze povećane lokalne i sistemske upale.
Pretilost se manifestira raznim respiratornim problemima i povezana je s mnogim medicinskim popratnim bolestima. Unatoč dokazima koji pokazuju dodatne zdravstvene rizike i smanjenu kvalitetu života, stopa pretilosti i dalje raste na globalnoj razini. Iako genetska predispozicija igra ulogu, mnogo se može učiniti u liječenju i prevenciji pretilosti kako bi se smanjile i minimizirale mnoge medicinske i respiratorne komplikacije.
