Portal ZdravljeŽivi zdravoNovi način ranog utvrđivanja rizika od kardiovaskularnih bolesti
S Karolinska Instituta

Novi način ranog utvrđivanja rizika od kardiovaskularnih bolesti

Istraživači zagovaraju uvođenje novih smjernica za otkrivanje srčanog rizika i kažu da bi rezultati mogli utrti put za rano liječenje, što bi moglo pomoći u smanjenju obolijevanja i stope smrtnosti.
Kardiovaskularne bolesti najčešći su uzrok smrti u svijetu i uključuju širok raspon bolesti, kao što su moždani udar i infarkt miokarda. Podaci koji se općenito koriste za procjenu povišenog srčanog rizika su referentne vrijednosti za "loš" LDL kolesterol. U nekim medicinskim stanjima mjere se i druge vrste čestica masti zajedno s apolipoproteinima, koji prenose kolesterol u krv.

Alternativni marker

Međunarodne smjernice za kardiovaskularne bolesti preporučuju korištenje apolipoproteina apoB, koji prenosi "loš" kolesterol, kao alternativnog markera rizika za osobe s dijabetesom tipa 2, prekomjernom tjelesnom težinom (visoki BMI) i vrlo visokim razinama lipida u krvi. Nedavna istraživanja su, međutim, ukazala na važnost uključivanja i apolipoproteina apoA-1, koji prenosi "dobar" zaštitni i protuupalni HDL kolesterol. Izračunavanje omjera apoB/apoA-1 daje kvocijent rizika koji odražava ravnotežu između "loših" čestica masti koje ubrzavaju aterosklerozu i "dobrih" zaštitnih čestica apoA-1 koje zaustavljaju proces.

U studiji su znanstvenici analizirali vezu između kardiovaskularnih bolesti i vrijednosti apoB/apoA-1 kod više od 137.000 švedskih muškaraca i žena u dobi od 25 do 84 godine. Pojedinci su praćeni 30 godina, tijekom kojih je 22.000 patilo od nekog  kardiovaskularnog incidenta. Temeljeći studiju na velikoj bazi podataka (AMORIS), znanstvenici su povezali laboratorijske analize s nekoliko registara kliničkih dijagnoza.

Trostruko veći rizik

Rezultati pokazuju da što je veća vrijednost apoB/apoA-1, to je veći rizik od infarkta miokarda, moždanog udara i potrebe za koronarnom intervencijom i kardiokirurgijom, kaže Göran Walldius, viši autor i profesor emeritus.
Osobe s najvišim vrijednostima apoB/apoA-1 imale su 70 posto veći rizik od teških kardiovaskularnih bolesti i gotovo utrostručili rizik od infarkta miokarda u usporedbi s onima s najnižim vrijednostima apoB/apoA-1. Osobe s najvećim kvocijentom rizika također su bile više pogođene teškim kardiovaskularnim bolestima mnogo godina ranije od osoba s najnižim vrijednostima apoB/apoA-1. Veza je uočena i kod muškaraca i kod žena, a povišene razine mogle su se otkriti već 20 godina prije pojave kardiovaskularnih bolesti.

Rano preventivno liječenje i informacije o kardiovaskularnom riziku su, naravno, važni u omogućavanju pojedincima da upravljaju svojom rizičnom situacijom, kaže Walldius, ističući kako rano liječenje uz spašavanje života i čuvanje zdravlja može smanjiti financijsko opterećenje javnih zdravstvenih službi.

 

Više iz rubrike:
Povezani članci
Podaci za 2025.

Kardiovaskularne bolesti uzrok su 40 posto svih smrti u RH!

Psihokardiologija

Pomoć psihologa nakon infarkta? Sasvim opravdano, a i moguće uz uputnicu

Od sljedeće školske godine

Plan Ministarstva: Slikovnica "Dobri Kolesterolko" za prvašiće na sistematskom

Za svoje pacijente

Foto dana: obiteljske liječnice na MRAKK simpoziju u Slavonskom Brodu

Tražite više o zdravlju? Pretražite Portal Zdravlje
Najnovije s našeg portala
Podaci za 2025.

Kardiovaskularne bolesti uzrok su 40 posto svih smrti u RH!

Sastanak u New Yorku

Ministrica Hrstić: Pripravnost se gradi u mirnim vremenima

Županijska liga protiv raka Split

Roza je najavila Race for the Cure 4. listopada na splitskoj Rivi

Savjet liječnika

Recite liječniku koje dodatke prehrani koristite, mogu utjecati na liječenje

Portal Zdravlje donosi
Odabrali čitatelji
Savjet liječnika

Recite liječniku koje dodatke prehrani koristite, mogu utjecati na liječenje

Nije samo za grčeve ili bolju probavu

Magnezij – koji oblik za što služi?

Sanja Kalebić

Želim reći nešto što je nama oboljelima često najvažnije čuti: U redu je osjećati strah

35. obljetnica Rujanskog rata

Dr. Mihovilčević: Opori miris krvi urezao mi se u sjećanje

Kontakt / Predloži temu
Zdravstvena pismenost

Akademik Samaržija apelira - astma je kronična bolest

Redakcija

Što radi neurolog i čemu služi koja pretraga, piše dr. Radić

doc. dr. sc. prim. Boris Radić
Prim. dr. sc. Daška Štulhofer Buzina

Kako spriječiti, ali i liječiti kožne nuspojave pri onkološkom liječenju

Nađa Berbić

Psihijatrica Primorac Bošnjak o ovisnostima: pandemija je donijela porast online kockanja

Silva Capurso