Sindrom pekućih usta (burning mouth syndrome) je bolan i često frustrirajući poremećaj koji se manifestira kao pečenje jezika, usana, nepca ili bilo kojeg drugog dijela usne šupljine, no, unatoč dramatičnim simptomima, prim. dr. sc. Miroslav Sikora, specijalist oralne patologije naglašava kako nije riječ o opasnoj zdravstvenoj smetnji.
-Iako je potpuno izlječenje teško, postoje tretmani kojima se simptomi pečenja mogu ublažiti i time povećati kvaliteta života pacijenata. Za takvo stanje koriste se još i nazivi stomatopiroza, glosopiroza, stomatodinija, glosodinija i neki drugi. Sa sindromom pekućih usta ponekad dolazi i suhoća usta, osjećaj promjene okusa ili utrnutost određenih dijelova usne šupljine. Poremećaj pogađa muškarce i žene, ali se javlja uglavnom kod žena tijekom i nakon menopauze. Po nekim istraživanjima pogađa 15-20 posto populacije u toj dobi, objašnjava oralni patolog iz Osijeka.
Točan uzrok sindroma pekućih usta još nije utvrđen pa stoga nema ni definitivnog lijeka.
– Brojna istraživanja su dokazala povezanost poremećaja s hormonalnim promjenama u menopauzi, dijabetesom, problemima s vratnom kralježnicom, gastrointestinalnim problemima, krvnim poremećajima, a u zadnje vrijeme se sve više dovodi u vezu s povećanim stresom, anksioznošću i depresijom. Glavni simptom na koji se pacijenti žale je pečenje usta koje uspoređuju s osjećajem kao da su usta opekli vrućim napitkom. Ili osjećajem nakon konzumacije ljute hrane. Pacijenti također navode i osjećaj suhoće usta te kao posljedicu otežano gutanje. Slični simptomi javljaju se i kod nekih drugih stanja kao što su infekcije u usnoj šupljini, alergijske reakcije, tumori u području glave i vrata, neke autoimune bolesti, te prilikom nošenja neadekvatnih proteza. Brojni pacijenti imaju neosnovan strah od karcinoma usne šupljine. Ali je pacijentima puno lakše nakon što shvate da nije riječ o teškoj ni opasnoj bolesti nego samo o neugodnom poremećaju, naglašava prim. dr. sc. Sikora.
Neugodan, ali ne opasan sindrom
Zbog svega navedenoga kod pacijenata koji se žale na bilo koji oblik pečenja u ustima nužan je detaljan pregled usne šupljine. Uzimanje iscrpne anamneze te po potrebi i dodatne laboratorijske pretrage kako bi se isključile ostale bolesti i poremećaji koji mogu uzrokovati slične simptome.
-Kao što je već navedeno definitivni lijek za sindrom pećenja usta ne postoji. Međutim imamo nekoliko terapijskih mogućnosti za ublažavanje neugode. Brojna istraživanja su pokazala kako visoke doze B vitamina primjenjene u obliku intramuskularnih injekcija smanjuju osjećaj pečenja.
Takve visoke doze B vitamina mogu se ponavljati svakih četiri do šest mjeseci. Primjena mekanog lasera se također pokazala korisnom u ublažavanju simptoma. Obično se preporuča 10ak terapija laserom svakih tri do šest mjeseci. Kognitivno bihevioralna terapija je postupak koji u zadnje vrijeme pokazuje sve bolje rezultate. Nekome se može učiniti čudnim korištenje psihoterapije koja se uglavnom koristi kod anksioznosti i depresije za rješavanje fizičkih simptome. Ali straživanja su pokazala kako kognitivno bihevioralna terapija pomaže pacijentu da se lakše nosi s boli, odnosno pečenjem u ustima, kaže dr. Sikora.
Kod terapije sindroma pekućih usta, nije uobičajno korištenje medikamentne terapije, te se lijekovi uglavnom preporučuju tek kod težih i tvrdokornijih oblika bolesti.
– Antidepresivi su lijekovi koji se koriste u liječenju depresije, ali mogu pomoći u terapiji ovakovih neuropatskih boli, no njihova primjena mora biti indicirana od strane specijalista, a njihove nuspojave uključuju mučninu, suhoću usta, zatvor i neki drugi. Također se u terapiji koriste i lijekovi poput klonazepama ili supstitucijeske hormonske terapije. Teško je predvidjeti ishod terapije sindroma pekućih usta. Moguće je sve, od poboljšanja, nepromijenjenog statusa ili čak ponekad i pogoršanja simptoma. Međutim, istraživanja su pokazala kako se nakon terapije kod polovice ljudi stanje poboljša ili tegobe prestaju. Bitno je zapamtiti kako je sindrom pekućih usta neugodan. Međutim nije opasan i nije riječ o ikakvom oštećenju usne šupljine ili zubi, zaključuje prim.dr.sc. Miroslav Sikora.
