Dok nisu stigli lijekovi, debljina se nije postavljala kao dijagnoza. Danas se to više ne čini te se debljina dijagnosticira kao zasebna bolest.
– Danas svaki kardiolog kad ima pred sobom pacijenta s debljinom, treba debljinu navesti među dijagnozama i liječiti je kao svaku drugu bolest, kaže akademik Davor Miličić, predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva.
Šanse za doživjeti 70-u ovisno o indeksu tjelesne mase
Na briefingu o liječenju debljine iznio je i podatke kako veći viškak kilograma skraćuje životna dob. Konkretno je rekao da je uz indeks tjelesne mase 30, šansa za doživjeti 70 godina života 80 posto. Uz indeks 35-40 ta je šansa 60 posto, a iznad indeksa 40 tek je polovica mogućnosti doživjeti 70-u godinu.
– Debljina je povezana s više od 229 komplikacija; ateroskleroza, niz gastroenteroloških bolesti, apneja u snu, hipertenzija, dijabetes tip 2. Tu je i masna bolest jetre koja može dovesti do ciroze jetre, a i maligne bolesti, naveo je akademik.
Zašto je debljina bolest? Kako je objasnio akademik Miličić, u patofiziološkom smislu debljina je vrlo složena pojava. Podrazumijeva, uz ostalo, stanje kronične upale niskog intenziteta i povećanu razinu masnoća u krvi.
Liječenje debljine treba uključiti promjenu prehrane
– Debljina se može uvesti u remisiju i tako eliminirati ili minimalizirati njezini štetni učinci na organizam. Ako izgubimo do pet posto tjelesne mase, popravit ćemo stanje hipertenzije, normalizirati vrijednosti šećera i spriječiti nastanak dijabetesa. Ako izgubimo pet do deset posto, tu slijedi niz povoljnih učinaka, poručio je akademik Miličić ističući personalizirani pristup pacijentu koji treba liječiti debljinu.
Takav pristup znači osim odabira lijeka i promjenu životnih navika, prehrane, promjene u svemu onome što uzrokuje višak kilograma. Pri tomu se jednako tako treba procijeniti duljina trajanja korištenja lijeka. Stoga je nemoguće generalno procijeniti hoće li netko uzimati ovu kategoriju lijekova mjesec, pola godine ili cijeli život.
