Kronična bol je posebna dijagnoza, a njezino liječenje traži suvremen pristup i specijaliste za liječenje boli. Budući velik broj pacijenata koji trpe dugotrajnu bol vjeruje da su možda pokušali svu dostupnu terapiju o tome kako se danas liječi bol, kada se i kako dijagnosticira i gdje potražiti pomoć razgovarali smo sa specijalisticama anesteziologije dr. Darijom Venžera-Azenić i dr. Maricom Kristić. Naime, ove liječnice već više od deset godina pacijente s kroničnom boli liječe pri Zavodu za liječenje boli KBC-a Osijek. Odnedavno stoje i iza poliklinike “Prva”, inače prve u Hrvatskoj specijalizirane isključivo za liječenje boli.
Kad je u pitanju bol pacijentima je obično prvi korak da odu u ljekarnu i kupe si neki analgetik. To su najpropisivaniji i najprodavaniji lijekovi na svijetu i pripadaju u jednom dijelu onoj grupi lijekova koji se mogu kupiti bez recepta. Međutim, ako je bol učestala ili ne jenjava, pacijent se odluči javiti liječniku. Onda kreće dijagnostika kako bi se našao uzrok bolova. Paralelno s time obiteljski liječnik preporučuje određene lijekove što je kod akutnih bolova obično dovoljno. No ako se bol unatoč tome nastavlja tada se vraća svom liječniku i traži dodatnu pomoć. Prvi su korak najčešće različiti oblici fizikalne terapije. No postoje i neke druge invazivne ili minimalno invazivne metode koje se mogu dobiti upravo u ambulantama za liječenje boli, objašnjava dr. Venžera – Azenić.
Uspostaviti život s boli
Kroničnom boli smatra se svaka bol koja dugo traje i nema jasnog uzroka ili je ona jasna, ali iz nekog razloga se ne može ukloniti.
– Kada bismo mogli izliječiti tu bol onda to ne bi bila kronična bol. Nažalost, njezine odlike su da se mora uspostaviti trajni suživot s boli. Kod akutne boli vi se ozlijedite, to prođe i bol prestane. Kod kronične boli se bol nastavlja unatoč tome što više nema uzroka koji ju izaziva. Također postoje i dijagnoze gdje imate sustavno oštećenje pa su stradali svi zglobovi, a ne možete zamijeniti sve zglobove u tijelu. To su neki artritisi, poliartritisi, reumatske bolesti. Možete imati pacijenta kojemu je primjerice indicirana zamjena koljena, ali on ne želi ili zbog popratnih bolesti ne smije na operacijski zahvat. Njemu se mora pomoći da na neki način živi s boli i da se ona umanji.
Imali smo pacijenta koji je trebao operirati kralježnicu, ali su ga dva puta odbili zbog srčane bolesti jer rizik operacije nije prihvatljiv. Svaki pacijent je za sebe i njegova dijagnoza i slika nije pravilo. Netko ima glavobolje cijeli život i s njima se nosi i on ih liječi farmakoterapijom, ali tu se može dodati i nešto drugo poput akupunkture, objašnjava dr. Kristić.
Leđa,vrat i glavobolje
Najčešći kronični bolovi zbog kojih se pacijenti javljaju u ambulante za liječenje boli su bolovi u leđima, vratu te glavobolje.
– Zatim su to bolovi u velikim zglobovima posebno kod starijih ljudi, kukovima, koljenima, ramenima, artritisi te neuralgije koje predstavljaju poseban problem u liječenju. Neuropatskim bolovima uzrok je oštećenje živaca kada dolazi do nepravilnih izbijanja bolnih impulsa. Često dominira osjećaj žarenja, pečenja, trnjenja ili mravinjanja. Mogu se javiti i iznenadna izbijanja vrlo intenzivne boli kao primjerice kod trigeminalne neuralgije. Za neuropatsku je bol karakteristično pogoršanje boli u mirovanju ili noću te su poremećaji spavanja gotovo uvijek prisutni kod tih bolesnika. Postoje situacije kada najobičniji dodir kože peče i boli. Tako bolesnicima s posterpetičnom neuralgijom i dodir odjeće na koži izaziva bol. Mogu biti oštećeni i završeci živaca na rukama i nogama kada govorimo o polineuropatiji. Svakako je najpoznatija ona dijabetička. No relativno se malo govori o polineuropatiji uzrokovanoj kemoterapijom koja se rijetko dijagnosticira, a sve je češća budući da je liječenje malignih bolesti sve uspješnije, objašnjava dr. Kristić.
Nisu za sve isti lijekovi
Farmakoterapija je osnova liječenja kroničnog bola.
– No, najvažnija stvar ovdje je znati da za sve bolesti nisu isti lijekovi protiv bola. Popiti brufen za neuralgiju je potpuna pogreška jer ti lijekovi nemaju nikakvog učinka na tu vrstu boli. Velik broj pacijenta zna da nesteroidni antireumatik loše djeluje na želudac, ali malo ljudi zna da povećava rizik od srčanog i moždanog udara. To znači da oni koji su preboljeli srčani udar to ne bi smjeli dugotrajno uzimati. Primjeri su brojni. Treba vidjeti koji lijek treba uzeti i ima li pacijent neke druge, popratne bolesti. Primjenom nekih drugih metoda možemo smanjiti količinu lijekova koje bolesnik uzima i smanjiti potrebu za lijekovima. U obzir dolaze fizikalne terapije, akupunktura te minimalno invazivne intervencije odnosno blokade gdje lijek primjenjujemo direktno u bolno područje, objašnjava dr. Venžera – Azenić
Dodaje kako svaki liječnik zna liječiti bol, ali obično je to uniformirano. To znači da se za određenu vrstu boli svima daju isti lijekovi. No posebnost liječnika specijaliziranih za liječenje kronične boli je da svakog pacijenta gledaju zasebno i liječe ga pazeći na sve nuspojave koje bi mogle s određenom terapijom utjecati na njega.
Maligna bol je segment gdje postoje posebne potrebe u liječenju boli.
– Liječnici često imaju strah od jakih opijata i oprezni su. Stoga radije izbjegavaju njihovo prepisivanje zbog jakih nuspojava i ovisnosti. No, kod takvih bolova to nije važno. To je dinamička bolest u kojoj bol progredira. Pacijenti misle “bili smo kod liječnika i dobili lijek”. No, to su obično preslabi lijekovi. Upravo mi kao anesteziolozi tu možemo pomoći lijekovima jer je ono što jako nedostaje našim pacijentima. Potreban je suvremen pristupiti sa svih strana kombinacijom različitih lijekova i mehanizama. Ovo su znanja koja posjeduju upravo anesteziolozi specijalizirani za liječenje kronične boli, zaključuje dr. Marica Kristić.
