Nealkoholna masna bolest jetre dobila je instrument za novo razumijevanje. U prestižnom znanstvenom časopisu Science Immunology objavljen je rad skupine znanstvenika. Predvodili su je prof. dr. Bojan Polić i prof. dr. Felix Wensveen s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci sa suradnicima.
Radi se o mehanizmima inicijacije upale u masnoj jetri te razvoju fibroze. Rad je utemeljen na istraživanjima znanstvenika s Medicinskog fakulteta u suradnji s KBC-om Rijeka i inozemnim suradnicima.
Pretilost u vezi s „masnom jetrom“
Istraživanje riječkih znanstvenika otvara put razumijevanju mogućih novih načina terapije i prevencije bolesti koja je velik javno zdravstveni problem.
– Veliki broj pretilih bolesnika čak do 40 posto njih, boluje od nealkoholne masne bolesti jetre. Bolest ima više stadija. “Masna jetra“ – steatoza najblaži je oblik. No kod 25 posto oboljelih bolest prelazi u upalu jetre. Nju prati fibroza jetre i nealkoholni steatohepatitis ili NASH. Od tih slučajeva dio se dalje razvija sve do ciroze i zatajenja jetre, kaže prof. dr. sc. Bojan Polić.
Istraživanje ne samo na miševima nego i na uzorcima ljudske jetre, pokazalo je kako dolazi do mehanizma ključnog za početak pretvaranja masnih stanica jetre u fibrozu. Ključnim se pokazala aktivacija imunosnog sustava kojom počinje upala a potom nastaje fibroza.
Imunosna kaskada do ciroze i zatajenja jetre
Otkriveni mehanizam procesa je kompleksan. Među ostalim uključuje reakciju stanica jetre na metabolički stres kakav je primjerice masna prehrana. Također uključuje specifične proteine (ligande) za aktivacijski NKG2D receptor. Uz to važnu ulogu imaju limfociti T, osobito gama-delta limfociti T, te proupalni citokin IL-17.
Genetičko uklanjanje NKG2D receptora na spomenutim T limfocitima dokazalo je njegovu važnost u zaustavljanju daljnje kaskade bolesti. To može imati veliki utjecaj na buduće preventivne, ne samo dijagnostičke i terapijske postupke, vjerojatno i lijekove. No, za to su, ističe prof. dr. sc. Polić nužna dalja istraživanja.
Znanstveni vrh
Časopis Science Immunology u samom je vrhu znanstvenih publikacija. Koautori rada su Sonja Marinović, Maja Lenartić, Karlo Mladenić, Marko Šestan, Inga Kavazović, Ante Benić, Mia Krapić, Lukas Rindlisbacher, Maja Cokarić Brdov̌ak, Colin Sparano, Gioana Litscher, Tamara Turk Wensveen, Ivana Mikolašević, Dora Fučkar Čupić, Lidija Bilić-Zulle, Aleksander Steinle, Ari Waisman, Adrian Hayday, Sonia Tugues, Burkhard Becher.
Izvrsnost ima težak put
Važnost ovih otkrića je iznimna. Od 4 dosad objavljena rada u znanstvenom časopisu tog ranga u Hrvatskoj, sva četiri dolaze s istog mjesta, Medicinskog fakulteta u Rijeci. Iza tog rada je najmanje 5 godina istraživanja. Potom još godina dana istraživanja i detaljnih provjera koju zahtijevaju recenzije ovako visokorangiranih dostignuća.
Izvrsnost nema izravan put do tako visoko indeksiranih objava. Ne samo zbog rigoroznih međunarodnih recenzija i objava. Nego i zbog financijskih ograničenja koja znanstvenici moraju dodatno pronalaziti.
Kada bi se uzelo u obzir cjelovito istraživanje ono bi samo u ovom primjeru koštalo do 300 tisuća eura. Malo za izvrsnost otkrića i dobrobit brojnih bolesnika. Previše za znanstvenike koji već godinama kroče najvišim međunarodnim znanstvenim dometima.