Istraživanje Economist Impacta o multiplom mijelomu u Srednjoj Europi i Baltiku nedvojbeno je pokazalo značajne razlike u skrbi za oboljele u deset država među kojima je i Hrvatska. Niža ulaganja, a potom i dugo čekanje na uvođenje inovativnih terapija za ovu tešku i neizlječivu bolest, glavne su razlike u odnosu na EU prosjek. Ovi rezultati jučer su predstavljeni na Medicinskom fakultetu gdje je u organizaciji udruge MijelomCRO održana i panel diskusija, kako o rezultatima tako i o aktualnostima te potrebama oboljelih. Posebice jer, kako se moglo čuti, riječ je o bolesti za koju je projekcija rast broja oboljelih, konkretno u Hrvatskoj za oko 17 posto. I nipošto se ne može više paušalno multipli mijelom “svrstavati” u bolest starijih osoba budući je sve više oboljelih mlade dobi.
Pametna borba
– Iako alat za izlječenje multiplog mijeloma još ne postoji, oboljelima je nužno pružiti maksimalno učinkovite mehanizme za liječenje. Tu svakako spadaju pravovremena dijagnoza, pristup multidisciplinarnim stručnim timovima, jasan plan liječenja, dobar standard suportivne njege i kvalitetna razmjena informacija i podataka između pacijenta i liječnika. Multipli mijelom je pametna bolest i borba protiv njega mora biti jednako pametno postavljena, što je puno lakše uz podršku zdravstvenog sustava, obitelji oboljelog i njegove zajednice. Hrvatska je već napravila velike iskorake, no cilj nam je svakom oboljelom omogućiti maksimalne mogućnosti liječenja, kakve imaju i pacijenti iz zapadnoeuropskih zemalja, istaknula je Mira Armour, predsjednica i direktorica MijelomCRO.
Podaci dobiveni ovim istraživanjem potaknut će na daljnju suradnju, poručila je Sanjica Kiš ispred Ministarstva zdravstva dok je o važnosti registara govorio doc. dr. sc. Tomislav Benjak, pomoćnik ravnatelja HZJZ-a.
– Registri su neophodni za bolje ishode liječenja, no zaživjet će tek kada se angažiraju osobe kojima će glavni zadatak biti unos podataka. Liječnicima je, naime, primaran posao liječenje pacijenata, a ne administracija. Kad je riječ o mijelomu, u dijagnostici i ranoj dijagnozi napravili smo izuzetan pomak, ponajprije zahvaljujući i udruzi MijelomCRO. Jedan od većih izazova trenutačno zasigurno je radiološka dijagnostika, gdje je očit odljev radiologa u privatni zdravstveni sustav, no s druge strane, raduje me što je sve veći interes za specijalizaciju hematologije, poručio je doc. Benjak.
Razmjena informacija
Multipli mijelom, drugi najčešći rak krvi iznimno je podmukla bolest. Često se simptomi u startu lako mogu zamijeniti s drugim bolestima. Potvrdila je to i dr. Vesna Potočki Rukavina, obiteljska liječnica ispred KOHOM-a, koja je navela kako je upravo iz tog razloga izuzetno važno cjeloživotno obrazovanje i razmjena informacija. Kako je bilo čuti dijagnozu i kako s njom žive hrabro i otvoreno iznijeli su Ljubica Belančić, Zlatko Trbuha i Jelena Pravica.
– Moramo ustrajati na dostupnosti optimalnih terapija u prvoj liniji liječenja, koje daju najdužu remisiju bolesti budući da takve opcije pozitivno utječu na pacijenta, njegovu obitelj i zdravstveni sustav jer skraćuju boravak u bolnici, dižu kvalitetu života i radne sposobnosti, te izravno utječu na ishode liječenja, istaknula je prim. dr. sc Sandra Bašić Kinda, specijalistica interne medicine i subspecijalistica hematologije na Klinici za internu medicinu, Zavoda za hematologiju KBC-a Zagreb.
Rasterećenje liječnika upravo u hematologiji planirano je specijalizacijom medicinskih sestaraza hematološke bolesti, a na čemu rade u KroMreži hematoloških medicinskih sestara i tehničara i o čemu je detalje iznijela predsjednica KroMreže, Vesna Družinić, mag. med. techn.
