Godišnje se u svijetu dogodi više od 12 milijuna moždanih udara. U trenutnoj globalnoj populaciji je oko 101 milijun bolesnika koji su preboljeli ovu bolest. Moždani udar češće pogađa žene, a tijekom 2019. se 63 posto moždanih udara dogodilo kod mlađih od 70 godina.
Iz udruge Cerebro Osijek, koja provodi projekt “Mislimo o moždanom”, napominju kako je rizik za moždani manji za 90 posto uz kontrolu 10 čimbenika na koje možemo utjecati.
– To su povišeni krvni tlak, visoka razina masti u krvi, šećerna bolest, nepravilan srčani ritam, konzumacija alkohola, pušenje, neadekvatna prehrana, nedovoljna tjelesna aktivnost, pretilost te stres i depresija, napominje neurologinja doc.dr.sc. Ružica Palić Kramarić iz KBC-a Osijek.
Problemi u ponašanju
Jedan od većih problema nakon preboljenja moždanog udara su i emocionalne poteškoće. O tomu je ovih dana na predavanju u okviru spomenutog projekta, koji se financira iz Europskog socijalnog fonda te državnog proračuna, govorila psihijatrica doc. dr. sc. Anamarija Petek Erić. Naime, ova subspecijalistica biologijske te forenzičke psihijatrije pojasnila je kako je moždani udar usko povezan s pojavom emocionalnih smetnji i problema u ponašanju. Oko 20 posto pacijenata u prvih 6 mjeseci nakon moždanog ima emocionalnu inkontinenciju. To uključuje neočekivani plač ili smijeh bez posebnog vanjskog povoda. Također, nakon moždanog udara gotovo trećina ljudi pati od depresije. To može utjecati i na tijek oporavka jer pacijent može osjećati nedostatak motiviranosti za sudjelovanje u rehabilitacijskoj terapiji.
Šokantno iskustvo
– Moždani udar je iznenadno i šokantno iskustvo za osobu koje utječe na različite aspekte života pojedinca. Normalno je osjećati tugu, ljutnju, krivnju ili poricati novonastalo stanje, upozorava doc. Petek Erić.
Dodala je kako i pacijenti bliske osobe mogu prolaziti kroz određene emocionalne promjene. I da istovremeno ne prepoznaju stanje pacijenta, što može rezultirati poteškoćama u komunikaciji koje vode nezadovoljstvu i frustraciji oboljele osobe.
– Ukoliko potiskujete osjećaje i ne nalazite način koji vam može pomoći da se s njima nosite te emocije mogu prerasti u psihički poremećaj, poručila je psihijatrica. I poručila kako je izuzetno važno razgovarati o osjećajima i ne potiskivati ih.
