U dječjoj populaciji posljednjih 15 do 20 godina bilježi se veliki porast novooboljelih od upalnih bolesti crijeva, posebice ulceroznog kolitisa, upozorava dr. Vlatka Konjik, voditeljica Odjela za dječju gastroenterologiju KBC-a Osijek. Hrvatska je općenito država s visokom incidencijom ove vrste bolesti u djece. Tako se smatra da će na 100.000 djece njih sedam oboljeti od upalnih bolesti crijeva.
– Posljednjih pet godina novootkrivene bolesnike pratimo i u našem registru i bilježimo značajan trend porasta oboljelih. Kada gledamo cijelu Hrvatsku sada se to već penje na 12 slučajeva na 100.000 djece. Najveća pojavnost je u sjevernoj Hrvatskoj. Ništa puno bolje nije ni na hrvatskom istoku. Budući se situacija na ovaj način prati tek pet godina treba vidjeti je li ovakvom porastu novooboljelih uzrok bolja osviještenost i dijagnostika ili nešto drugo. No, ono što je sigurno je da je porast oboljelih stvarna, a ne relativna, napominje ova pedijatrijska gastroenterologinja.
Multifaktorijalna bolest
Napominje kako za pojavu ove vrste bolesti u dječjoj dobi nikada nije uzrok samo jedan faktor. Riječ je o multifaktorijalnoj bolesti, ali je zanimljivo da što je država razvijenija to je i veći broj oboljelih.
– Dijagnostika je sada značajno unaprijeđena pa mi uspijemo i znatno ranije otkriti bolest. Ova bolest se najčešće javlja u adolescentskoj dobi i to obično kod 14godišnjaka. Naš najmlađi pacijent u KBC-u Osijek je imao dvije godine. Tako da su pacijenti sve mlađi. Dijagnostika je nešto zahtjevnija i u dječjoj dobi se mora raditi dosta široka analiza jer svašta dolazi u obzir s određenima simptomima. Kada se dijagnoza postavi onda je to nažalost dijagnoza kronične bolesti koja traje uz terapiju cijeli život. Mi u pedijatrijskoj dobi, znači do 18 godina, nikada ne skidamo terapiju nego se liječimo sve vrijeme, a remisije su naravno moguće, kaže dr. Konjik.
Ova osječka specijalistica napominje i kako Hrvatska slijedi terapiju razvijenih zapadnih država. A sve je uobičajenije i liječenje djece s lijekovima koji su za odraslu populaciju. Riječ je o biološkim lijekovima koji su iznimno skupi.
– Kada je u pitanju terapija tu nemamo problema i uvijek idemo od blaže ka jačoj terapiji. Danas srećom imamo dostupne različite pametne lijekove i Hrvatska je u tome uz bok europskim državama. Znači, danas i u Osijeku možemo dobiti jednaku terapiju kao i netko u Norveškoj ili Velikoj Britaniji, a to je široka lepeza bioloških lijekova i biosličnih lijekova, napominje dr. Konjik.
Inače, ova pedijatrica je o upalnim bolestima crijeva iz dječje perspektive govorila i na petom simpoziju udruge ColonOs. Simpozij s međunarodnim sudjelovanjem održan je u Osijeku.
