Nema sumnje da je Covid-19 pridonio globalnom problemu digitalne ovisnosti. O tome se razgovaralo i na Brunelovom Prvom godišnjem forumu o zdravstvenoj ekonomiji i politici. Predavanje na tu temu održala je Asieh Tabaghdehi, viša predavačica strategije i poslovne ekonomije na Sveučilištu Brunel u Londonu. Kaže kako su digitalni uređaji postali svakodnevni alati za život, učenje, zabavu i društvenu interakciju. Ipak, Svjetska zdravstvena organizacija još nije priznala digitalnu ovisnost.
Poremećaj pažnje i hiperaktivnost
– Analiza 31 zemlje pokazuje da je globalni poremećaj korištenja interneta među osobama od 12 do 41 godine života procijenjena na šest posto. U anketi kanadskog Nacionalnog centra za ovisnosti i mentalno zdravlje, s 11 438 učenika od 7. do 12. razreda, pokazalo se da ih 20 posto provodi pet ili više sati dnevno na društvenim mrežama, 23 posto igra video igrice gotovo svaki dan, a njih 30 posto koristi razne elektroničke uređaje. Pet posto učenika prijavilo je znakove ovisnosti, rekla je Tabaghdehi. Ističući da je u 2013. godini 70 posto mladih od 14 do 18 godina svakodnevno koristilo društvene mreže. Godinu kasnije njih 45 posto gotovo cijelo slobodno vrijeme provodilo je na internetu.
Istaknuto je da ovisnost o digitalnim uređajima uzrokuje poremećaj pažnje, hiperaktivnost, depresiju i anksioznost. Tu su psihološki i fizički učinci poput slabljenja vida, oštećenja sluha, pretilosti, loše regulacije sna i ishrane.
Utjecaj na produktivnost
Digitalna ovisnost, rečeno je, dovodi i do funkcionalnog oštećenja mozga, što je trajno i nepovratno ukoliko se ne dijagnosticira i ne liječi na vrijeme. Ono najgore je rizik od samoubojstva.
– Gledajući društveno-ekonomske učinke digitalne ovisnosti možemo zaključiti da pretjeran boravak ispred ekrana, kao i korištenje društvenih mreža, može utjecati na kognitivne sposobnosti u osobnim vještinama i produktivnosti. Europski parlament poziva na razvoj etičkih digitalnih proizvoda koji se ne oslanjaju na mračne uzorke i dizajn koji izaziva ovisnost. Cilj nam je razumjeti uobičajene znakove upozorenja, indikatore implikacija visokog rizika kao što su misli o samoubojstvu, rekla je predavačica.
