Disfagija – otežano gutanje nastaje zbog smetnji u prolazu tekuće ili krute hrane (ponekad i u oba slučaja) iz ždrijela u želudac. Može dovesti do aspiracije (udisanja) hrane u dišne puteve što je uobičajeno kod starijih odraslih osoba, dojenčadi i ljudi koji imaju problema s gutanjem. Najčešće se javlja kod neuroloških bolesnika nakon moždanog udara ili primjerice u slučaju Parkinsonove bolesti, kao i kod oboljelih od multiple skleroze. Nerijetko disfagiju imaju i oboljeli od mišićne distrofije.
Iako je disfagija u javnosti relativno nepoznat pojam, Dubrovkinja Ana Tevšić i njezina obitelj znaju što je disfagija. Njezina dvogodišnja djevojčica Lucija ima naime, rijetku genetsku bolest.
Procedura nakon hranjenja
– Lucija još uvijek nema potpunu dijagnozu, ali sumnjaju na mišićnu bolest koja zahvaća i problem s gutanjem odnosno disfagiju. U posljednje dvije godine čuli smo za disfagiju i doktori su nam nerijetko objašnjavali što i kako trebamo raditi s našom djevojčicom. Zbog toga mi je termin disfagije i poznat – priča mama Ana Tevšić. Lucija od rođenja ima problema s gutanjem.
-Nepce joj je dosta mekano. Želudac ne radi svoj posao, jednjak je mekan, hrana joj izlazi zbog toga kroz nos. Ne može je progutati da ide dolje nego izlazi s gornje strane na nos.
Mama Ana priznaje kako je hranjenje Lucije pravi izazov.
-Jako je teško. Prvi put kad se gušila jer nije mogla gutati svoju slinu cijela je poplavila, bilo je to jako traumatično. Moram je sat vremena nakon hranjenja držati da ne proizvodi previše sline i da se ta hrana ne bi vratila, da se ne bi zagrcavala njome. Donedavno nije bilo govora o hrani, sve je dosada bilo tekuće jer nije mogla ništa gutat – priča mama Ana i dodaje kako Lucija obožava jesti unatoč brojnim problemima.
I danas, nakon hranjenja slijedi posebna procedura. Upravo zbog disfagije koju Lucija ima uz ostale pridružene probleme potrebno ju je vijek pridržavati uspravno da se hrana ne bi vraćala nego prošla u želudac i probavni trakt.
Multidisciplinarni tim
Dugotrajna disfagija često dovodi do neodgovarajuće uhranjenosti i mršavljenja. Suvremena medicina za ovakve zdravstvene probleme danas nudi rješenja. Jedno od njih parenteralna prehrana pacijenata.
Za osobe starije od tri godine, jedna od mogućnosti je i konzumacija hrane uz zgušnjivač hrane i tekućine koji odobrava HZZO na indikaciju, a omogućava prolazak hrane iz ždrijela u želudac. Za liječenje disfagije preporučuje se pristup multidisciplinarnog tima koji sačinjavaju: logoped, neurolog, radiolog, otorinolaringolog, nutritivni tim i educirana medicinska sestra. Osnovni ciljevi su zaštita respiratornog sustava, prevencija pothranjenosti i dehidracije te prevencija razvoja psihosocijalnih tegoba i stigmatizacije.
