Na “Brunelovom prvom godišnjem forumu o zdravstvenoj ekonomiji i politici” stručnjaci su govorili o zdravstvenom sektoru i sredstvima u rješavanju visokorizičnih ponašanja poput pušenja i prekomjerne konzumacije alkohola, o sjedilačkom načinu života te ovisnosti o digitalnim uređajima. Dobrodošlicu i uvodnu riječ održali su profesori Francesco Moscone i Ashley Braganza, naglasivši da rizična ponašanja nameću trošak društvu po pitanju zagađenja okoliša, pasivnom pušenju, ali i potencijalnim automobilskim nesrećama do kojih dovodi pretjerana konzumacija alkohola. Tu je i izbor hrane koji neminovno vodi do pretilosti.
Predavanje pod nazivom “Porezi na grijeh: Razumna politika ili paternalističko nadmudrivanje” održala je prof. Catia Nicodemo, sa Oxforda, naglasivši da zemlje s visokim porezima na alkohol često implementiraju porez zbog visoke stope štete od alkohola.
– Britanska industrija bezalkoholnih pića Levy uvedena je 2018. godine, a čini se da to ima mjerljiv učinak na razine pretilosti starijih djevojčica, što dovodi do pada pretilosti od osam posto u šestoj godini pa i sprječavanja 5234 slučaja pretilosti godišnje samo u toj skupini, istaknula je Nicodermo. Dodajući da ipak nije pronađen mjerljiv učinak na porez na šećer na osnovnim razinama među dječacima u tom istom razdoblju. Međutim, poboljšanja tjelesne težine još uvijek su, rekla je, dovela do relativno malih promjena.
Različiti rizik – različiti porezi
Kad su u pitanju nikotinski proizvodi, predavačica je naglasila kako Vlada priznaje da nikotinski proizvodi predstavljaju kontinuirani rizik te da su cigarete najopasnije. S druge strane, električne cigarete, grijani duhan i oralni nikotinski proizvodi predstavljaju daleko manji rizik. Zbog te činjenice potrebno ih je oporezivati drukčije od klasičnih cigareta.
– Sigurnije nikotinske alternative ne izlažu prolaznike pasivnom pušenju i mogu potencijalno smanjiti buduće zdravstvene troškove povezane s bolestima povezanim s pušenjem, rekla je Nicodermo. Temeljno načelo je da bi sigurnije alternative trebale podlijegati nižim poreznim stopama u usporedbi s konvencionalnim cigaretama. Istaknula je i da što je razlika između tradicionalnih cigareta i manje štetnih alternativa veća, to je jača od financijske inicijative za prelazak pušača na sigurnije opcije, a time se poboljšavaju njihovi kratkoročni i dugoročni zdravstveni izgledi. U okviru oporezivanja proporcionalnog riziku, redoviti pušači koji se prebace s konvencionalnih cigareta bi uštedjeli na nikotinskim proizvodima, zaključila je Nicodermo.
Nulta stopa nije društvena norma
Predavačica i profesorica preventivne medicine na Nacionalnom Sveučilištu u Seulu, Ae Sun Shin, naglasila je da je u 2014. korejska nacionalna služba za zdravstveno osiguranje podnijela 52 milijuna dolara vrijedne tužbe protiv duhanskih kompanija, kao i to da se svake godine troši više od jedne milijarde dolara na liječenje bolesti povezanih s pušenjem.
“Smjernice Svjetske zdravstvene organizacije zagovaraju nultu konzumaciju alkohola i pušenja. Međutim, shvaćajući da potpuna apstinencija od duhana i alkohola nije odraz trenutnih društvenih normi i stoga je nerealna, procjenjujemo scenarij rizika. Tako pretpostavljamo da svaki pušač koji prijeđe na manje štetno pušenje, poput električnih cigareta i grijanih duhanskih proizvoda, reducira zdravstveni rizik povezan s pušenjem za 30 posto”, rekla je.
Rečeno je, također, kako je prelazak na alternativu koja smanjuje rizik izvediv i učinkovit cilj s obzirom na potencijal uštede troškova povezanih s bolestima zbog konzumacije alkohola i zapaljivog duhana.
Dodajmo i da su o digitalnoj ovisnosti, ali i izdacima za zdravstvo na primjeru Grčke iznijeli još i Asieh Tabaghdehi sa Sveučilišta Brunel u Londonu te dr. Zafira Kastrinski iz grčkog Ministarstva gospodarstva i financija.
