Bioslični lijekovi povećavaju dostupnost biološke terapije i pridonose održivosti zdravstvenog sustava. Poručeno je to na konferenciji u organizaciji HUP-ove Udruge proizvođača lijekova.
U 2020. bioslični lijekovi osigurali su uštedu od 200 milijuna kuna. U imunologiji tim lijekovima liječeno je 67 posto više pacijenata za samo 19 posto veći trošak. Istaknuto je na konferenciji kojom je obilježena deseta godišnjica primjene prvog biosličnog lijeka u Hrvatskoj.
Sintetiziran inzulin
Stručnjaci iz javnoga zdravstva, nadležnih institucija, udruga pacijenata i proizvođača istaknuli su pozitivan utjecaj biosličnih lijekova u Hrvatskoj. Pomažu u liječenju ili prevenciji mnogih bolesti. U rasponu od nedostatka hormona do raširenih i teško izlječivih bolesti kao što su rak i autoimune bolesti. U Europi postoji više od 30 godina iskustva. Prva odobrena djelatna tvar za terapijsku upotrebu bio je biološki sintetiziran inzulin za humanu upotrebu, prvi put stavljen na tržište 1982.
Bolja kontrola
Zemlje koje imaju veću potrošnju biosličnih lijekova u pravilu bolje kontroliraju ishode liječenja i potrošnju lijekova, a takav bi put trebala slijediti i Hrvatska, poručio je predsjednik HUP-Udruge proizvođača lijekova Jerko Jakšić. Izaslanica ministra zdravstva Vera Katalinić Janković ustvrdila je da je rano uključivanje biosličnih lijekova u terapiju važno za ishode liječenja.
Maja Graf iz europske udruge proizvođača generičkih i biosličnih lijekova Medicines for Europe govorila je o iskustvima s biosličnim lijekovima u Europi.
Biosličan lijek je biološki lijek koji sadrži inačicu djelatne tvari već odobrenog biološkog lijeka. Stavlja se u promet nakon isteka patentne zaštite. Da bi dobio odobrenje, podnositelj zahtjeva mora dokazati da se mogu očekivati iste kliničke koristi od biosličnog lijeka i njemu referentnog lijeka.
Na konferenciji je istaknuta nužnost da se reformama zdravstvenog sustava i postojeće regulative kreira poticajno okružje za brži dolazak biosličnih lijekova u Hrvatsku.
