Portal ZdravljeAktualnoCiljano vrijeme vježbanja moglo bi popraviti "pokvaren" tjelesni sat
BIOLOŠKI RITMOVI

Ciljano vrijeme vježbanja moglo bi popraviti “pokvaren” tjelesni sat

Znanstvenici još uvijek ne znaju zašto vrijeme vježbanja proizvodi te različite učinke. Kako bi stekli bolje razumijevanje, međunarodni tim znanstvenika Sveučilišta u Kopenhagenu, Karolinska instituta, Texas A&M Sveučilišta, Sveučilišta California-Irvine i Helmholtza u Münchenu nedavno je proveo najopsežniju studiju dosad o vježbama koje su se izvodile u različito doba dana.
Njihovo istraživanje pokazuje kako tijelo proizvodi različite signalne molekule koje promiču zdravlje na način specifičan za organe nakon vježbanja, ovisno o dobu dana. Ovi signali imaju širok utjecaj na zdravlje, utječući na san, pamćenje, performanse vježbanja i metaboličku homeostazu, tj. ravnotežu.
Njihovi nalazi su objavljeni u časopisu Cell Metabolism.
“Bolje razumijevanje utjecaja tjelovježbe na tijelo u različito doba dana moglo bi nam pomoći da maksimalno povećamo dobrobiti tjelovježbe za osobe s rizikom od bolesti, kao što su pretilost i dijabetes tipa 2”, kaže profesorica Juleen R. Zierat s Karolinska instituta i Sveučilišta u Kopenhagenu.

Biolozi vježbanja ciljano će pomagati ugroženom metabolizmu

Gotovo sve stanice reguliraju svoje biološke procese tijekom 24 sata, unutar kojeg se odvijaju brojni metabolički procesi a taj se biološki sat inače naziva cirkadijalni ritam. To znači da se osjetljivost različitih tkiva na učinke vježbanja mijenja ovisno o dobu dana. Ranija istraživanja su potvrdila da vrijeme vježbanja u skladu s našim cirkadijalnim ritmom može optimizirati učinke vježbanja na zdravlje.
Uzorci krvi i različitih tkiva, uključujući mozak, srce, mišiće, jetru i masnoću, prikupljeni su i analizirani spektrometrijom mase. To je omogućilo znanstvenicima da otkriju stotine različitih metabolita i hormonskih signalnih molekula u svakom tkivu, te da prate kako su se mijenjali vježbanjem u različito doba dana.
Rezultat je „Atlas metabolizma vježbanja“ – sveobuhvatna karta signalnih molekula izazvanih vježbanjem prisutnih u različitim tkivima nakon vježbanja u različito doba dana.
“Budući da je ovo prva sveobuhvatna studija koja sažima metabolizam ovisan o vremenu i vježbanju u više tkiva, od velike je vrijednosti generirati i precizirati sistemske modele za metabolizam i osluškivanje”, kaže Dominik Lutter, voditelj istraživanja računalnih otkrića iz Odjela za dijabetes Centra Helmholtz u Münchenu.
Novi uvidi uključuju dublje razumijevanje načina na koji tkiva međusobno komuniciraju i kako tjelovježba može pomoći da se “korigiraju” pogrešni cirkadijalni ritmovi u određenim tkivima – neispravni cirkadijalni satovi povezani su s povećanim rizicima od pretilosti i dijabetesa tipa 2. Konačno, studija je identificirala nove signalne molekule izazvane vježbanjem, u više tkiva, koje je potrebno dodatno istražiti kako bi se razumjelo kako mogu pojedinačno ili zajedno utjecati na zdravlje.
“Ne samo da smo vidjeli kako različita tkiva reagiraju na vježbanje u različito doba dana, već također sugeriramo kako su odgovori povezani, pa postoje i prijedlozi kako bi se mogla potaknuti orkestrirana prilagodba koja kontrolira sistemsku energetsku homeostazu, tj. Metaboličku ravnotežu organizma” pojasnio je jedan od autora studije profesor Jonas Thue Treebak sa Sveučilišta u Kopenhagenu.
“Unatoč ograničenjima, studija je važna jer pomaže usmjeravanju daljnjih istraživanja koja nam mogu pomoći da bolje razumijemo kako vježbanje, ako se pravilno rasporedi, može pomoći u poboljšanju zdravlja”, kaže docent Shogo Sato s Odsjeka za biologiju i Centra za biologiju Clocks Research na Sveučilištu Texas A&M i prvi autor istraživanja.
Autor je i Kenneth Dyar, voditelj metaboličke fiziologije iz Helmholtz centra za dijabetes u Münchenu, naglasio je korist atlasa kao sveobuhvatnog resursa za biologiju i biologe vježbanja.
Uskoro bi personalizirani programi mogli biti ciljano usmjereni na korekciju metaboličkih stanja koja vode bolestima, poremećjima i već razvijenim bolestima kao korektiv koji će jednako utjecati na prevenciju i liječenje, jednako važno kao što su prehrana i lijekovi.

Više iz rubrike:
Povezani članci
Tjelovježba i mozak

Tjelesna aktivnost pozitivno utječe na tjelesno i psihičko zdravlje

Kontroverze 2026.

Utjecaj grupnog vježbanja, slezene i “vejpanja” na krvni tlak

Vježbanje za svaku životnu dob

Foto dana: Vježbanje je dio borbe protiv dijabetesa, pokazali su Bjelovarčani

Studija – obilan obrok ujutro ili navečer ne utječe na mršavljenje

Tražite više o zdravlju? Pretražite Portal Zdravlje
Najnovije s našeg portala
Nacionalni dan preživjelih od raka

Prof. Mikolašević: Onkološka bolest danas ne znači smrtnu presudu

Pristup smanjenja štete

Digitalna psihijatrija alat je za veću dostupnost liječenja

Miastenija gravis

Nepomičan jezik, spušteni kapci, kroz život 450 tisuća tableta

Joško Lalić

Odrastao je u domu, a način kojim danas pomaže drugima – lekcija nam je svima

Portal Zdravlje donosi
Odabrali čitatelji
Podrška oboljelima

Miastenija gravis – okrutni simptomi i dugačak put do dijagnoze

Nacionalni dan preživjelih od raka

Prof. Mikolašević: Onkološka bolest danas ne znači smrtnu presudu

Na što nas upozorava naš mozak

Poremećaji spavanja mogu biti prvi simptomi ozbiljnih neuroloških bolesti

Renatin život s teškom bolesti

Miastenija mi je uzela mišiće, ali nije dušu

Kontakt / Predloži temu
Zdravstvena pismenost

Onečišćen zrak i moždani udar – visok rizik u RH objašnjava neurolog Radić

doc. dr. sc. prim. Boris Radić
Zdravstvena pismenost

Dr. Ageel apelira na redoviti pregled madeža isključivo kod dermatologa

Nefreteta Zekić Eberhard
Nepravilnosti srčanog ritma

Što nam govori naš puls i kako ga osjetiti?

Redakcija

ADHD je dijagnoza koju sustav često ne prepoznaje pa djecu etiketira kao zločestu

Nefreteta Zekić Eberhard