Centri izvrsnosti u zdravstvu – što predstavljaju, kako nastaju i čemu služe? Puno pitanja, ali prije svega je na ovu temu jedan odgovor, centri izvrnosti su potrebni našem zdravstvu. Tako se da zaključiti iz panel diskusije na ovu temu održane na HealthComm Forumu gdje je ravnatelj čakovečke bolnice, dr. Igor Šegović iznio njihov put do certifikata za izvrsnost odjela porodništva.
– Ja sam pedijatar po struci, meni je dijete u fokusu i mi na pedijatriji ne smijemo pogriješiti. Upravljanje rizicima me najviše zanima u kvaliteti. Uspjeli smo se, krajem prošle godine, akreditirati. Nakon covida smo “skupili glave” i krenuli u taj proces te uspjeli u tome.Najteže je bilo motivirati ljude. Djelatnici u zdravstvu su i ovako opterećeni, a naš zadatak je bio mobilizirati sve; spremačice,tehničke službe, liječnike, sestre jer akreditacija pokriva sve od liječenja, rizika do odlaganja smeća. One koji su smatrali da to nama ne treba uvjerili smo da je to dobro. I zaista nam pacijenti prilaze i vide promjene. To je kontinuirani proces. Konačnog cilja nema jer je to veliko putovanje na kojem svi zajedno učimo, opisao je dr. Šegović.
Ne mogu naprosto svi raditi sve ili kako je dr. Šegović rekao “svaki breg ima svoju bolnicu”. I u takvoj klimi nužno je stvarati centre izvrsnosti jer je u konačnici to garancija najboljeg liječenja. Pri tomu je nužna suradnja između zdravstvenih ustanova, istaknula je Sandra Karabatić, glavna sestra Klinike za plućne bolesti Jordanovac. Upravo su s čakovečkom bolnicom povezivanjem i komunikacijom čekanje odluke o terapiji multidisciplinarnog tima za onkološkog pacijenta skratili za 70 posto. Također su proveli i prve edukacije za onkološke medicinske sestre što se nastavilo i u drugim bolnicama.
Kvalitetni podaci
No, da bi znali gdje se najuspješnije liječi određena bolest, a posebice onkološka, nužno je imati kvalitetne podatke. Izgradnja hrvatske onkološke baze podataka bi trebala dati odgovor o genskim kliničkim podacima.
-Naša ideja je bila izgradnjom centara izvrsnosti s, nažalost, začelja u ishodima liječenja u onkologiji doći u neki prosjek. Smatrali smo da to možemo pomoći sustavu transparentnošću prikupljanjem podataka. Hoćemo li kao društvo imati dovoljno političke volje kad pročitamo te podatke donijeti onu slijedeću odluku? Uvijek koristim primjer karcinoma ovarija koji se kao jedno malo sijelo liječi u prevelikom broju ustanova i da je dijapazon ishoda liječenja za te žene od šest godina do četiri mjeseca. Da li ćemo kao sustav imati snage donijeti odluku i reći “vi to nećete raditi” , svi bolesnici ići će u ovaj centar? Mnoge zemlje su to već učinile. To nikad nije politički laka odluka. Mnoge političke opcije koje su donijele te odluke su malo i patile prvih godina. Ali sada nakon 10 do 15 godina zdravstveni ishodi su drugačiji, iznio je Boris Lukovnjak iz kompanije Roche.
Dio reforme
Centri izvrsnosti su dio reforme zdravstva, a u onkologiji put do toga jest stvaranje nacionalne onkološke mreže i baze podataka za koju je Vlada RH osigurala više od sedam milijuna eura iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, poručila je dr. Ivana Portolan Pajić iz Ministarstva zdravstva. Kao aktualan primjer centara izvrsnosti dr. Portolan Pajić navela je nabavu 21 linearnog akceleratora za šest ustanova odnosno centara.
– Namjera je da se u tim centrima pruži najbolja moguća skrb kad je u pitanju radioterapija i operativni zahvati, a sve drugo što se može po određenim protokolima raditi i u drugim bolnicama. Onkološka baza podataka bi nam trebala poslužiti za sve što se s pacijentom događa od ulaska u sustav i da na kraju znamo tko ga i gdje najbolje liječi. Ja se nadam i vjerujem da smo na tom putu – zaključila je dr. Portolan Pajić.
