Psihološka savjetovališta u županijskim domovima zdravlja za koje neće biti potrebne narudžbe ni uputnice, pilot projekt je koji kreće od rujna. Riječ je o takozvanom drop-in sustavu, dolasku pacijenta bez prethodne najave. Jedan od ciljeva je, u sklopu Programa osnaživanja mentalnog zdravlja, povratak stručnjaka za mentalno zdravlje u domove zdravlja.
– Vraća se glavna uloga domova zdravlja na razini primarne zdravstvene zaštite u pojedinim županijama. Ta uloga se negdje putem izgubila. Stoga nismo imali onoga tko vodi brigu o zdravstvenoj zaštiti na primarnoj zdravstvenoj razini, a mentalno zdravlje je dio te brige – rekao je ministar zdravstva Vili Beroš.
Čak 50 posto svih mentalnih poremećaja započinje prije 14-te godine
Mentalni poremećaji se ne prepoznaju dovoljno na primarnoj razini, istaknula je Danijela Štimac Grbić, nacionalna predstavnica WHO-a za mentalno zdravlje. To je uostalom razlog visoke stope hospitalizacija zbog mentalnih bolesti. Prema duljini hospitalizacije mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja na prvom su mjestu. Čine čak 17,2 posto od ukupnog broja bolničkih liječenja, istaknuo je ministar Beroš. Dodamo li k tome da čak 50 posto svih mentalnih poremećaja započinje prije 14-te godine, a 75 posto prije 18-te godine života, situacija je itekako zabrinjavajuća.
Nadalje, navodi Štimac Grbić, najčešći uzroci bolničkog liječenja su alkoholizam, shizofrenija, depresija i PTSP.
– Kod mladih u dobi od 10 do 19 godina na prvome mjestu su emocionalni poremećaji, a na drugom poremećaji ponašanja i osjećaja.
Muškarci su češće hospitalizirani, pojašnjava Štimac Grbić, upravo jer su kod njih najčešći razlozi liječenja mentalni poremećaji uzrokovani alkoholom. Stope suicida su za Hrvatsku nažalost još uvijek veće od EU prosjeka.
– Trend smanjenja pojavljuje se kod osoba starih između 20 i 49 godina, no ne i kod starijih od 65.
Ukratko, nakon isteka pilot projekta sljedeće bi godine većina domova zdravlja imala dostupne psihološke timove. Razvoj ozbiljne bolesti može se spriječiti ako se otkrije u ranoj fazi, kazao je Beroš. Cjelokupnijom reformom trebala bi se povećati dostupnost i učinkovitost službi za mentalno zdravlje. To bi pak rezultiralo boljom kvalitetom života i većom stopom socijalne integracije osoba koje imaju mentalne poremećaje.
– Cilj nam je prevenirati i poboljšati ishode liječenja oboljelih, ali isto tako destigmatizirati pojedince kojima je potrebna stručna pomoć. Potražiti pomoć je potrebno i poželjno i građani se toga ne trebaju sramiti – naglasio je.
Pet domova zdravlja i dva mobilna tima u pilot projektu
U pilot projekt uključeni su županijski domovi u Gradu Zagrebu, Krapinsko-zagorskoj, Međimurskoj, Osječko-baranjskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji. U timovima će raditi specijalisti psihijatrije, klinički psiholozi, socijalni pedagozi i prvostupnici sestrinstva. Također za pacijente koji su bili na bolničkom liječenju oformljena su dva mobilna tima koji dolaze na kućnu adresu. Time se, između ostaloga, želi spriječiti recidiv bolesti. U mobilne timove uključuju se i mentori oporavka (peer workers), osobe koje imaju iskustvo mentalnog poremećaja, uspješno su oporavljene i dodatno educirane, pojasnila je Štimac Grbić.
– Te su osobe kao članovi mobilnog tima empatičnije prema osobi koja je trenutno u patnji i ono što je najvažnije, pružaju nadu u oporavak.
Voditelj mobilnog tima je psihijatar koji prilagođava sastav mobilnog tima prema potrebama određenog pacijenta. Dodaje i da se i drugi stručnjaci mogu uključivati u timove, primjerice osobe zadužene za zapošljavanje osoba s mentalnim poremećajima.
Do savjetovališta i bez postojanja ikakve dijagnoze
No kome su ova savjetovališta namijenjena? U savjetovalištima će se svakako raditi trijaža te će pacijenti za koje se procijeni da im je potrebno bolničko liječenje biti upućeni na daljnju obradu. Važno je znati da građani ne moraju uopće biti prethodno dijagnosticirani ili s ozbiljnom sumnjom na postojanje mentalne bolesti.
Ivana Portolan Pajić, načelnica sektora Uprave za primarnu zdravstvenu zaštitu Ministarstva, kroz definiciju mentalnog zdravlja istaknula je da svatko tko prolazi neko teže razdoblje može doći u savjetovalište.
Naime, “definicija mentalnog zdravlja bi bilo stanje u kojem pojedinac može ostvariti sve svoje potencijale, savladati svakodnevni stres i učinkovito doprinositi sebi i društvu”.
– Onda kad to ne može, govorimo o tome da je nastupio poremećaj mentalnog zdravlja. To ne znači nužno da se radi o mentalnom poremećaju ili nekoj teškoj mentalnoj bolesti. Može biti riječ o nekom prolaznom slučaju. Upravo zato otvaramo vrata domova zdravlja i pozivamo građane da se javljaju s punim povjerenjem – pojasnila je.
Dodaje da se građani mogu javiti bez uputnice u psihološko savjetovalište domova zdravlja (drop-in sustav), ali i na internu uputnicu liječnika opće medicine ili uobičajenim kanalima rezervacije termina.
Lakše i brže do stručnjaka za mentalno zdravlje
Sličnu misao istaknula je i psihologinja Ella Selak Bagarić, sjetivši se iskustva iz prakse rada sa studentima koji su željeli odustati na petoj godini studiranja.
– Nekada je dovoljno dobiti tek jedan savjet. Jedan razgovor. Samo to da vas netko s druge strane sluša, pomogne, to čovjeku vrati nadu- utvrdila je Selak Bagarić iz Hrvatske psihološke komore.
Mogućnost da pacijent dobije pomoć u trenutku kada osjeti potrebu da s nekime razgovara, važna je stavka ovog drop-in sustava. Selak Bagarić napominje da u ovom projektu građani prije dolaska do stručnjaka za mentalno zdravlje “neće morati obavljati pet poziva”.
– Iz prakse znam da majka za svoje dijete u prosjeku, u Zagrebu, mora nazvati sedam ustanova da provjeri gdje će dobiti prvi termin.
Dodaje da se trenutačno na prvi pregled u Zagrebu čeka tri mjeseca, ponegdje i dulje.
– Ukratko, što uštedimo na djeci, kasnije jako skupo plaćamo.
Nada se, kaže, da je ovaj program tek prvi korak, da neće stati na pet županija te da će građani moći do psihologa jednako kako dolaze do svojih liječnika opće medicine.
– Bez osjećaja stigme pokucati na vrata gdje će ih dočekati pitanje “Dobar dan, kako ste?”.
Nova zapošljavanja i stvaranje novih kadrova
Broj stručnjaka koji će raditi u ovim timovima u probnom razdoblju projekta je dovoljan, utvrdio je ministar.
– Ovaj plan nije samo na papiru, već je sve dogovoreno s tih pet županija – kazao je te pozvao i ostale županije da se pridruže projektu.
Kaže da su svjesni kadrovskih ograničenja. Stoga se postojeći resursi moraju “usmjeriti na učinkovitije i kvalitetnije modele zaštite mentalnog zdravlja”.
No ovakav program, osobito ako dođe do ostvarivanja cilja uspostave timova u svim domovima zdravlja, ipak povlači pitanje imamo li i tada dovoljno stručnog kadra.
– Svakako će doći do novih zapošljavanja. Briga o ljudskim potencijalima jedan je od elemenata sveobuhvatne reforme – najavio je ministar Beroš. Dodajući da danas svjedočimo posljedicama neadekvatnih kadrovskih promišljanja prošlih desetljeća.
Za stvaranje budućih kadrova potrebno je izvjesno dulje vrijeme. Do tada će se, napominje, snalaziti s postojećim kadrom a u timove uključivati i one medicinske djelatnike koji su rubno u doticaju sa strukom psihijatara i psihologa.
Ministarstvo je također najavilo da će pratiti postoje li, primjerice, u određenim gradovima dulje liste čekanja pa onda i poticati županije da prihvate ovakav koncept.
– Doista neke županije nemaju kadrova. Potičem ih da razmišljaju o tome. Njihov je zadatak da mene kao ministra traže te kadrove.
Naime, prema novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, ministar i izvan plana i programa broja specijalizacija može svojim potpisom odobriti ili dati suglasnost za neku specijalizaciju.
Od sljedeće godine u okviru obveznog zdravstvenog osiguranja
Valja ipak razjasniti da je građanima već sada moguće bez uputnice obratiti se Županijskim zavodima za mentalno zdravlje (pri zavodima za javno zdravstvo), gdje djeluje 47 timova u 21 stručnoj službi. Unutar tih timova su psihijatar, psiholog i medicinska sestra. I ta se brojka mora povećati, dodaju iz ministarstva, izmjenom mreže javnozdravstvene službe. Te se izmjene odnose na primarnu i bolničku zdravstvenu zaštitu, ali i “na aspekt mentalnog zdravlja”.
– Nakon što se ta mreža usvoji, iskoristit ćemo zakonsku mogućnost da na primarnoj razini zdravstvene zaštite dodatno osnivamo dispanzere pri domovima zdravlja i mobilne timove – kazao je Beroš.
Dodaje i da je ovaj pilot program Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje prihvatio financirati kao poseban program brige za mentalno zdravlje. No sljedeće godine “to bi pravo trebalo biti dostupno u okviru obveznog zdravstvenog osiguranja pri domovima zdravlja, uključujući mobilne timove i pri zavodima za javno zdravstvo”.
