Udruga NADA Rijeka svečanom akademijom obilježila je 30 godina rada tijekom kojeg je tisućama žena pružala podršku, razumijevanje i oslonac u trenucima suočavanja s dijagnozom raka dojke, radeći na njihovu osnaživanju. Od osnutka 1996. do danas, NADA je radila i na promicanju važnosti ranog otkrivanja bolesti te unapređenju kvalitete života tijekom i nakon liječenja.
– Kada je NADA osnovana, onkološka skrb bila je gotovo isključivo usmjerena na liječenje bolesti – dijagnoza, operacija, kemoterapija, i to je to. Psihosocijalna dimenzija bila je potpuno zanemarena. Žene su nakon završetka liječenja bile prepuštene same sebi, bez sustavne podrške. Upravo iz te potrebe nastale su udruge poput naše. Kako bi žene znale da nisu same i da postoji zajednica koja ih razumije, ističe predsjednica Udruge NADA, dr. sc. Inka Miškulin.
Značajne promjene u liječenju i skrbi
U protekla tri desetljeća došlo je do značajnih promjena u liječenju i skrbi za onkološke pacijentice. Napredak medicinske onkologije donio je ciljane terapije, imunoterapiju i preciznu medicinu. Rano otkrivanje bolesti postalo je jedan od najvažnijih čimbenika uspješnog liječenja.
Multidisciplinarni pristup liječenju danas je standard, a rehabilitacija je prepoznata kao važan dio oporavka.
– Danas govorimo o potpuno drugačijim mogućnostima liječenja nego prije 30 godina. Medicinska onkologija napredovala je enormno, od ciljanih terapija i imunoterapije do precizne medicine koja liječenje prilagođava genetskom profilu tumora. Rano otkrivanje više nije parola nego stvarnost koja spašava živote. Multidisciplinarni timovi unutar kliničkih centara, kakav djeluje i u KBC-u Rijeka, postali su standard. Rehabilitacija – fizikalna, psihološka i socijalna – prepoznata je kao dio liječenja, a ne luksuz – kaže dr. Miškulin.
Nedostaje sustavno financiranje
No jednako je važno naglasiti, dodaje, da su i udruge dale značajan doprinos promjeni pristupa pacijenticama. Ono što je nekada bila neformalna mreža podrške danas su organizirani programi pomoći, edukacije i osnaživanja žena suočenih s dijagnozom raka dojke. A kroz tri desetljeća rada Udruga NADA razvila je brojne programe psihosocijalne podrške, rehabilitacijske aktivnosti, edukativna predavanja, preventivne akcije i javnozdravstvene kampanje kojima je cilj pomoći ženama da nakon dijagnoze nastave kvalitetno živjeti i da u procesu liječenja i oporavka ne budu same. Ipak, unatoč napretku, i dalje postoje područja koja zahtijevaju dodatna ulaganja i razvoj.
- Psihoonkološka podrška još uvijek nije sustavno integrirana u sve faze liječenja i nije jednako dostupna u svim krajevima Hrvatske. Pacijentice izvan velikih gradova često su u nepovoljnijem položaju i glede dostupnosti najnovijih terapija i glede pristupa psihosocijalnoj podršci. Nedostaje i sustavno financiranje civilnog sektora koji popunjava te praznine. Udruge poput naše predugo ovise o projektnom financiranju i entuzijazmu volontera umjesto o stabilnim partnerstvima s državom i zdravstvenim sustavom. Tu vidim najveći prostor za napredak, naglašava predsjednica udruge koja u budućnost ulazi s novim projektima i ambicioznim planovima.
Među njima je razvoj programa mentorstva u kojem će žene koje su prošle iskustvo liječenja pružati podršku novodijagnosticiranim pacijenticama, kao i jačanje digitalnih kanala komunikacije kako bi informacije i pomoć bile dostupne što većem broju žena.
Na obilježavanju 30. obljetnice dodijeljene su zahvalnice i posebna priznanja pojedincima i institucijama koje su tijekom godina podupirali njihov rad.
