Portal ZdravljeUdrugeKako je nastalo Brailleovo pismo? Šest točkica koje olakšavaju život
Svjetski dan brajice

Kako je nastalo Brailleovo pismo? Šest točkica koje olakšavaju život

Brailleovo pismo izum je Francuza Louise Braillea koji je kao dječak ostao bez vida. Kako se danas uči brajica?

Prije 217 godina, točnije 4. siječnja 1809. godine rodio se Louis Braille, francuski učitelj i glazbenik koji je svjetsku slavu stekao izumom pisma za slijepe osobe. Njemu u čast danas se obilježava Svjetski dan Brailleova pisma, a Županijska udruga slijepih Split je tim povodom javnost upoznala s nastankom pisma koje mnogima olakšava život.

‘U originalu naslov Pirandellove drame glasi ‘Šest lica traži autora’, ali kakvog bi autora mogli tražiti njegovi likovi? Odgovor na to pitanje možemo doznati samo ako pročitamo djelo, ali što ako smo izgubili osjet za vid? Drama poznatog talijanskog autora napisana je i praizvedena u Rimu daleke 1921. godine. Da bi navedeni dramaturški tekst mogle čitati i slijepe osobe pobrinuo se Francuz Louis Braille, podsjećaju u ovoj Udruzi.

On je gotovo sto godina prije toga akademskoj zajednici predstavio svoje univerzalno pismo s uzdignutim točkicama.

Kratki esej o povijesti, sadašnjosti i budućnosti brajice

Sigurno se sada pitate zašto čitatelje zamaramo nebitnim povijesnim činjenicama. E pa, danas slavimo 217. rođendan Louisa Braillea, francuskog učitelja i glazbenika koji je svjetsku slavu stekao izumom pisma za slijepe osobe koje se u njegovu čast naziva Brailleovo pismo ili brajica. U svijetu se tradicionalno Svjetski dan Brailleova pisma obilježava 4. siječnja, na dan izumiteljeva rođendana. Ovom prilikom i Županijska udruga slijepih Split pridružuje se ovoj velikoj obljetnici sastavljanjem kratkog eseja o povijesti, sadašnjosti i budućnosti brajice, kažu u ovoj udruzi.

Život Louisa Braillea

Louis Braille rođen je u francuskom mjestu Coupvray, nedaleko od Pariza. Kao dječak doživio je nesreću u očevoj postolarskoj radionici, nakon koje je, uslijed komplikacija, potpuno oslijepio. S deset godina pohađa Kraljevski zavod za slijepu mladež u Parizu (Institut National des Jeunes Aveugles), gdje uči čitati iz knjiga s velikim ispupčenim slovima koje su bile skupe za izradu i izrazito nepraktične za korištenje.

Već u svojim tinejdžerskim godinama Braille pokušava pojednostavniti sustav, a to će mu kasnije uspjeti zahvaljujući poznavanju tzv. ‘noćnog pisma’ francuskog časnika Charlesa Barbiera odnosno taktilnog sustava uzdignutih točkica kojim su vojnici čitali poruke u mraku, bez osvjetljenja.
Godine 1829. Louis Braille predstavlja vlastiti izum – malu pravokutnu ćeliju u koju smješta do šest ispupčenih točkica u različitim kombinacijama, čime se ukupno dobiva 63 znaka za označavanje slova, brojeva i interpunkcije, a koji se mogu jednostavno prilagoditi pravopisu različitih jezika.

Kako se danas uči brajica?

Zbog svoje univerzalnosti i prilagodljivosti brajica je do danas ostala temeljni način opismenjavanja slijepih učenika u obrazovnim institucijama diljem svijeta. Učenje brajice započinje puno prije taktilnog čitanja uzdignutih točkica na papiru. Učenici prvo prolaze vježbe za razvoj taktilne osjetljivosti, odnosno uče kako precizno koristiti jagodice prstiju, snalaziti se u prostoru stranice i razlikovati sitne razlike u ispupčenju. Nakon toga postupno se savladava brailleova abeceda, znak po znak, slovo po slovo, uz oznake za interpunkciju i brojeve.

Učenje čitanja i pisanja brajice ne bi imalo smisla da ne postoje knjige i udžbenici tiskani na brajevom pismu.

Cijeli proces odvija se u nekoliko faza. Prvo se tekst iz udžbenika unosi u računalo skeniranjem ili tipkanjem. Zatim se koriste programi za pretvorbu u brajični kod (prilagođavajući hrvatske dijakritičke znakove, matematiku ili glazbu posebnim notacijama). Druga faza uključuje korekturu koju uvijek radi posebno osposobljena osoba – korektor koji je ujedno i slijepa osoba.

Nakon toga slijedi završna faza odnosno tisak udžbenika na Brailleovom pisaču i specijalnom papiru debljine 120–180 g/m². Za usporedbu, debljina običnog papira za print i fotokopiranje je 80 g/m². Brailleov pisač stvara reljefne točkice utiskivanjem, dok se za ispis slikovnog reljefnog materijala koristi termo-papir ili plastična folija za taktilne prikaze.

Partnerstvo s Centrom Vinko Bek i projekti za učenike te studente

Županijska udruga slijepih Split u partnerstvu s Centrom Vinko Bek iz Zagreba, već četvrtu godinu zaredom, ponosni je nositelj projekata financiranih od Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih putem “Javnog poziva za financiranje projekata za prilagodbu i izradu udžbenika/literature za slijepe i slabovidne učenike i studente za školsku/akademsku godinu 2025./2026.” Cilj je omogućiti našim slijepim učenicima ravnopravno sudjelovanje u redovnoj nastavi zajedno sa svojim videćim prijateljima i kolegama.

Udruga, također, posjeduje i Brailleov printer koji je trenutno na privremenoj posudbi COO Vinko Bek kako bi rehabilitatoricama olakšali prilagodbu materijala za naše slijepe učenike. Upravo zbog toga, u današnjem digitalnom svijetu postaje sve važnije njegovati tradicionalne vještine i ne dozvoliti da trud pojedinaca kao što je bio Louis Braille padne u zaborav. Sretan ti rođendan, lave!’, poručuju iz Županijske udruge slijepih Split.

Šest točkica promijenile su tada u davna vremena život mnogima. A i danas u ovo moderno digitalno doba bile su i ostale šest točkica koje život znače milijunima slijepih osoba diljem svijeta.

Više iz rubrike:
Povezani članci
Tekst Županijske udruge slijepih Split

Gerontodomaćice – nevidljiv posao koji mnogima olakšava svakodnevicu

Poruke koje razbijaju predrasude

Duhovita kampanja Županijske udruge slijepih Split

Život sa sljepoćom

Ivana: Ne vidim, ali mogu čuti kako se netko smije i uživati u tome

Prva traka vodilja za slijepe osobe u Splitu

Tražite više o zdravlju? Pretražite Portal Zdravlje
Najnovije s našeg portala
Miastenija gravis

Nepomičan jezik, spušteni kapci, kroz život 450 tisuća tableta

Joško Lalić

Odrastao je u domu, a način kojim danas pomaže drugima – lekcija nam je svima

Liječenje raka dojke u RH

Prof. Pleština: Hrvatska se po preživljenju podigla iznad EU prosjeka

Pokreni nešto svoje

Dodijeljena potpora poduzetničkim inovacijama

Portal Zdravlje donosi
Odabrali čitatelji
Podrška oboljelima

Miastenija gravis – okrutni simptomi i dugačak put do dijagnoze

Renatin život s teškom bolesti

Miastenija mi je uzela mišiće, ali nije dušu

Na što nas upozorava naš mozak

Poremećaji spavanja mogu biti prvi simptomi ozbiljnih neuroloških bolesti

Kako pravilno postupati

Ugriz zmije – liječnik savjetuje što učiniti

Kontakt / Predloži temu
Zdravstvena pismenost
Sve što morate znati o temperaturi

Povišena temperatura ─ odgovori obiteljske liječnice dr. Ćenan

Ljiljana Ćenan, dr. med.

Najčešće nesreće kod djece i kako ih spriječiti, piše dr. Ćenan

Ljiljana Ćenan, dr. med.
Najučestaliji rak kod muškaraca

Što je rak prostate i kako ga otkriti? Odgovori urologa

Prof. dr. sc. Dean Markić

Prof. Vrca Botica: Spušta se dobna granica pojave dijabetesa, zadnji je tren za edukaciju mladih

Tea Kvarantan Soldatić