Europa je prošle godine imala najveću epidemiju ospica od 1997. Prema izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) objavljenom u ožujku, u 2024. zabilježeno je 127 350 potvrđenih slučajeva bolesti, što je otprilike dvostruko više nego 2023. Također je zabilježeno 38 smrtnih slučajeva. Zvuči gotovo nevjerojatno, naročito kada se zna da je to bolest koju je čovječanstvo odavno pobijedilo pojavom učinkovitog cjepiva.
No, što razum sastavi, ljudska glupost rastavi, pa tako i u Hrvatskoj jačaju takozvani „antivakseri“, ljudi koji bez ikakvih stručnih analiza i podataka govore, narodski rečeno – trabunjaju – o opasnostima cjepiva. Rezultat je tu i on mora biti poziv na buđenje. Samo u protekloj sezoni gripe dvije tisuće ljudi završilo je u bolnici zbog komplikacija.
Samo su neke to od poruka koje su se mogle čuti na tiskovnoj konferenciji Hrvatskog epidemiološkog društva u utorak u Novinarskom domu, gdje je moderatorica Ivana Rimac Lesički istaknula da je u proteklih 50 godina zahvaljujući cjepivu spašeno oko 154 milijiuna života.
Ipak, svijet se po pitanju sprječavanja zaraznih bolesti cijepljenjem nalazi u prijelomnom trenutku. Tako 2023. u svijetu 22 milijuna djece nije primilo prvo cjepivo protiv ospica, kazala je.
“Uvoz” zaraznih bolesti
– Zaraznih bolesti koje se mogu spriječiti bit će još. Uvijek je moguć „uvoz“ bolesti, unosom izvana. Ospice su prva bolest, mogu se proširiti i druge bolesti, od lakših pa do dječje paralize. Svi pozivaju na podizanje procijepljenosti, rekao je doc. dr. sc. Bernard Kaić, prim. dr. med., specijalist epidemiologije dodajući da se pad procijepljenosti postupno smanjio, ali nedovoljno. Istaknuo je da je sezona gripe bila nešto gora od lanjske, ali se nije razlikovala od onih u vrijeme pandemije Covida.
Prof. dr. sc. Goran Tešović, predsjednik Hrvatske koalicije za imunizaciju, potvrdio je da se, uz starije, zbog gripe često hospitaliziraju i djeca.
– Gripa nije teška bolest samo za stare, iako kod njih dominiraju primarne i sekundarne komplikacije. Kod male djece to su neurološke komplikacije. Žalosti me, s obzirom da ne vidim pomaka posljednjih desetljeća, da se ne cijepe ni djeca s kroničnim komorbiditetima. Završavaju u bolnicama, u jedinicama intenzivnog liječenja pa i sa smrtnim ishodom, rekao je. Dodaje da se ne cijepe ni članovi kućanstava.
Sustav nije centraliziran
Doc. dr. sc. Valerija Bralić Lang, spec. obiteljske medicine, rekla je da je najvažnija metoda donošenja odluka o zdravlju pacijenta – edukacija.
– Ako osoba razumije prednosti cijepljenja i rizike necijepljenja, vjerojatnije je da će donijeti ispravnu odluku, a kod djece tu odluku donose roditelji. Važno je redovito se cijepiti. Tu nisu samo djeca nego i obitelji koji u obitelji imaju starije osobe. Danas sam u ambulanti imala pacijenta koji ima 93 godine, živi u obitelji i oni su svi rizik za njega ako nisu cijepljeni. Nama je 23 posto populacije starije od 65 godina, a taj broj će rasti, to ne smijemo zaboraviti. Neovisno o tomu, šećerna bolest, KOPB… Tu su brojni komorbiditeti. Onkološki bolesnici prije početka kemoterapije trebaju biti procijepljeni protiv pneumokoka ili gripe. Mora proći barem dva-tri mjeseca od cijepljenja do kemoterapije, kazala je dr. Bralić-Lang dodavši da je važnost obiteljskog liječnika u kontinuiranom praćenju stanja. Dala je primjer u kojem se, recimo, nesuradljiv pacijent ne želi cijepiti.
Posao liječnika obiteljske medicine je razgovarati i s drugim pacijentima iz te obitelji i ukazati im na to što je ispravno. Podsjetila je da postoji kalendar obaveznih i preporučenih cjepiva, pri čemu se obvezna uglavnom odnose na djecu. Dodala je da većina starijih od 65 ne zna da se moraju docijepiti protiv tetanusa. Istaknula je i da sustav cijepljenja još uvijek nije dovoljno centraliziran.
Ljekarnici u drugim državama
Ana Soldo, mag. pharm., predsjednica Hrvatske ljekarničke komore, rekla je da su prijedlozi zakonskih izmjena spremni, ali nisu realizirani. Radi se o sprječavanju zaraznih bolesti, Zakona o ljekarništvu, ali i drugim aktima koje ljekarnici čekaju. Posebno je tu važna godinama najavljivana mogućnost da bi se ljudi mogli cijepiti u ljekarnama.
– Imamo neka obećanja, ali bit ćemo sretni ako se išta dogodi do kraja godine, kazala je. Navela je da ljekarnici sustavno provode edukacijske kampanje, kao i da se ljudi dolaze u ljekarnu educirati, a ne samo po lijekove.
– Iskustva zemalja EU, Australije, Kanade i SAD-a pokazuju da je uloga ljekarnika u aktivnoj imunizaciji važna za povećani obuhvat i procijepljenost. Ljudima je zgodnije doći u ljekarnu cijepiti se, ima više termina, brže dolaze na red. Motivirali smo i ljekarnike. Čekamo zakon, motivacija malo jenjava i to bi nam mogao biti problem jer 2020. i 2021. bismo u par sati skupili ljude koji nam trebaju. Cijepljenje protiv gripe u ljekarnama je rašireno u brojnim zemljama svijeta i EU. Cijepe i farmaceutski tehničari. To ima smisla i ima značajan učinak na obuhvat cijepljenja, posebno pneumokoka i gripe. Hrvatska je zrela, ako ne i prezrela, da krenemo u to, kazala je Soldo.
Otkrila je da je oko 500 ljekarnika prošlo edukaciju, kao i četiri tisuće članova Komore koji bi još mogli proći tu edukaciju, što bi imalo značajan učinak na obuhvat cijepljenja populacije.
Dijabetes galopira, starija smo nacija
Prim. dr. sc. Miroslav Venus, dr. med. specijalist epidemiologije i predsjednik Hrvatskog epidemiološkog društva, također je ukazao na važnost cijepljenja.
– Obilježavamo Svjetski i Europski tjedan cijepljenja. Iako nekada imamo osjećaj da se vrtimo u krug, zavrjeđujemo da se i dalje trudimo. Kod cijepljenja je asocijacija većine ljudi cijepljenje djece, od dojenčadi do predškolske i školske dobi. Zanemareno je cijepljenje starijih. Imamo i preporučena cijepljenja koja, logično, pomažu s javnozdravstvenog aspekta, tu je najčešće gripa i invazivna pneumokokna bolest. Indikacije su tu iste. Cijepljenje je kroz povijest spasilo milijune života. To su djeca, ali i starije osobe te druge osjetljive skupine. Stara smo nacija, dijelom smo to platili i tijekom pandemije Covida. Iz populacije starijih se „regrutira“ veliki broj kroničnih bolesnika. Spomenuli smo i dijabetes. Najviše umiremo od vaskularnih bolesti te malignih procesa. Dijabetes galopira, diže se na ljestvici učestalosti. Za te nezarazne bolesti znamo da postoje rizični čimbenici koji su preventabilni. Dakle, ključno je ulaganje u prevenciju, a što je bolje od cijepljenja koje štiti i od razvoja nekih drugih bolesti. Postižemo napredak, sve se više djevojčica, pa i dječaka cijepi protiv HPV-a. Cijepljenje je povijesna tekovina koja zaslužuje da se o njoj priča i primjenjuje, kazao je prim. Venus.
