Moje zdravlje, moje pravo - ovogodišnji je slogan Svjetske zdravstvene organizacije. Jedno od tih prava jest i ono na cijepljenje. Zaštita od zaraznih bolesti cijepljenjem spasila je milijune života u svijetu. No unatoč ili bolje rečeno, upravo zbog, nikad više izvora informacija, cijepljenje kao tema često se “brani”. Koalicija udruga u zdravstvu (KUZ) i Hrvatska koalicija za imunizaciju (HKZI) okupile su stručnjake upravo s porukom - Cijepljenje, moje pravo, kako je i naziv konferencije.
Predsjednik KUZ-a, Ivica Belina, pojasnio je kako kod pitanja cijepljenja stoji više prava iz Europske povelje o pravima pacijenata.
- Pravo na preventivne mjere, na dostupnost, na izbjegavanje nepotrebne patnje i boli, na sigurnost, na inovaciju i na individualni pristup. Smatram kako generalno građani Hrvatske o svojim pravima razmišljaju tek kad su im ona ugrožena ili prekršena ili kad su stavljeni u situaciju da trebaju koristiti neka od prava zaštite koja su im u datom trenutku potrebna - izjavio je Belina.
Odgovornost pojedinca
Cijepljenje kao najučinkovitija zdravstvena mjera osim prava jest i odgovornost pojedinca.
Kako je na konferenciji iznio doc. dr. sc. Bernard Kaić iz HZJZ-a, u Hrvatskoj je procijepljenost neravnomjerna. Razlikuje se osim geografski jednako tako i od cjepiva do cjepiva i od doze do doze.
- Zadovoljavajući su obuhvati u prvoj godini života, ali onda docjepljivanja koja idu s godinu dana, pet godina, tad su niži obuhvati. To je šteta i jedan od razloga ovoj epidemiji hripavca jer je najviše oboljelih u dobi od 10 do 14 godina starosti. Oni su svi bili cijepljeni, ali kod docjepljivanja su obuhvati bili vrlo niski. Potom se obuhvati popravljaju u osnovnoškolskoj dobi. A što se tiče po županijama, godinama su od hrvatskog prosjeka obuhvati niži u Dubrovačko neretvanskoj i Splitsko dalmatinskoj županiji. I to zabrinjavajuće niski. Ako bi sad došle ospice oni bi opet bili najugroženiji - iznio je prim. Kaić.
Dodatne doze protiv hripavca
Upravo s obzirom na posljednja iskustva u epidemiji hripavca u prijedlogu novog programa cijepljenja od 2025. - 2027. predložene su dodatne doze cjepiva protiv difterije, tetanusa, hripavca. Prijedlog je to koji podržava Hrvatsko epidemiološko društvo čiji je predsjednik prim. dr. sc. Miroslav Venus pojasnio kako se vidjelo u kojoj dobi kod djece dolazi do slabljenja imuniteta.
Iako se mahom kod ove teme govori o djeci riječ je o zaštiti zdravlja i u odrasloj životnoj dobi. Pri tomu posebno treba istaknuti ugrožene skupine, ljude narušena zdravlja, kronične bolesnike, ali i trudnice. Baš za trudnoću se narodski kaže “nikad zdravija žena”, ali to ne znači kako određeni antigeni nisu opasni upravo za trudnice.
Kao primjere prof. dr. sc. Goran Tešović, predsjednik HKZI, iznio je gripu i neke varijante virusa SARS Cov 2 ili pak RSV. Trudnica se ne cijepi samo da bi se spasio njezin život nego i očuvala trudnoća i život ploda te da se u najranijem razdoblju života zaštiti novorođeno dijete.
Jednako tako riječ je i o starijim osobama ili stanovnicima depriviranih područja kojima nije lako organizirati ni prijevoz do zdravstvene zaštite. Primjere što mogu i rade epidemiolozi te kako je moguće osigurati zaštitu cijepljenjem i u tim dijelovima iznio je prim. Venus.
Upravo uime što dostupnijeg i jednostavnijeg cijepljenja, Hrvatska ljekarnička komora dala je prijedloge zakonskih izmjena. Njihovo prihvaćanje očekuje se do kraja godine što će značiti omogućavanje cijepljenja u ljekarnama.
- Ljekarne su mjesta gdje dolaze zdravi pacijenti po nekom drugom poslu i to je naša najveća prednost i kod prevencije i kod ranog otkrivanja bolesti i cijepljenja. Mislim da možemo napraviti najviše. Određeni dio rh više nema ordinacije obiteljske medicine i zbog toga je važno da se ljekarne afirmiraju kao cjepna mjesta, pojasnila je Ana Soldo, mag. Pharm., predsjednica Hrvatske ljekarničke komore.
