Palijativna skrb neminovno asocira na terminalnu fazu bolesti, kraj nečijeg života. U takvim slučajevima zdravstvena pomoć i podrška je nužna. Dom zdravlja Osječko-baranjske županije okuplja četiri palijativna tima i ima pet koordinatora te je u procesu ugovaranje petog tima.
Nedovoljna informiranost pacijenta
– U mobilnom timu mora biti liječnik specijalist i prvostupnica sestrinstva. Oni čine jedan tim. Kod nas su to dva specijalista obiteljske medicine, jedan radioterapije i onkologije te jedan maksilofacijalne kirurgije. Osim toga, svatko tko radi u palijativnoj skrbi mora završiti posebnu edukaciju u Centru za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske vještine (CEPAMET). Naposljetku i dobiti pozitivno mišljenje Povjerenstva za palijativnu skrb pri Ministarstvu zdravstva. Bitno je naglasiti da naši timovi pokrivaju cijelu Osječko-baranjsku županiju, pojašnjava mag. med. techn. Dragica Pavlović, pomoćnica ravnatelja za sestrinstvo – glavna sestra Doma zdravlja Osječko-baranjske županije.
Naglašava da ljudi često ne znaju imaju li pravo na palijativnu skrb. Prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, pacijentu se mora dodijeliti šifra Z51.5 nakon čega obiteljski liječnik, zajedno s koordinatorima palijativnih timova, skrbi o pacijentima s neizlječivim i uznapredovalim bolestima. Većina pacijenata, kaže naša sugovornica, ima želju posljednje dane provesti u kući umjesto u bolnici. Palijativa omogućuje upravo to jer pruža terapiju boli koju bi pacijent inače imao u bolnici, bilo da je riječ o infuziji, katetierima ili čemu drugome potrebnom za olakšavanje patnje i boli. A da je palijativna skrb itekako potrebna govori i podatak da je prema podacima županijskog Doma zdravlja lani bilo prijavljeno 536 bolesnika, od kojih njih 312 s malignom bolesti, dok su ostali imali neurološke probleme, srčane, demencije i sl.
Obuhvaćeni i ostali gradovi
– Od njih 536 prošle godine njih 359 nažalost je preminulo, a od toga broja 180 bolesnika preminulo je u kući. Od 1. siječnja zaključno s 30. travnja imamo prijavljenih 386 bolesnika, a među njima su i oni evidentirani prošle godine. Važno je naglasiti da mobilni tim vodi računa i o posudionici pomagala gdje se mogu posuditi kreveti, hodalice, kolica za osobe s invaliditetom, štake i sl., sve što pacijent u prvim danima ne može ostvariti putem HZZO-a, naglašava Pavlović.
Dodaje da palijativni timovi čuvaju kvalitetu života sve do posljednjega dana života pacijenta. Pružaju podršku obitelji i u procesu žalovanja nakon smrti. Štoviše, bude slučajeva, kaže, da sami pacijenti pišu kako su zahvalni i ne osjećaju se napušteno i sami. To i jest jedan od ciljeva palijativne skrbi.
Kako bi javnost bila informirana o tome da palijativni timovi djeluju i na području ostalih gradova Osječko-baranjske županije, a ne samo u Osijeku, 11. svibnja u Osijeku će obilježiti Nacionalni dan palijativne skrbi. U danima prije toga organizirane su radionice i u nekolicini gradova unutar županije. Tad će koordinatori informirati javnost o važnosti palijativne skrbi i dati potrebne informacije. Ali i dati do znanja da palijativna skrb ujedno ne znači i trajnu dijagnozu za pacijente. Ima onih koji nakon nekog vremena budu izliječeni.
Vikendi još uvijek nisu osigurani
Inače, prosjek godina do sada prijavljenih pacijenata je između 65 i 74 godina života, no nažalost, ima i mlađih osoba. Tako Pavlović kaže da je najmlađi pacijent imao tek 19. Nema sumnje stoga da je posao palijativnoga tima vrlo težak.
– Teško je motivirati liječnike za rad u palijativnom timu. Činjenica je da suosjećaju ne samo s pacijentom kojeg posjećuju vrlo često već i s njegovom obitelji. Inače, nakon Zagreba, mi smo pri vrhu s razvijenošću mobilnih palijativnih timova i vrlo sam ponosna zbog toga. Jedino što nedostaje jest to što mobilni timovi nisu na raspolaganju 24 sata sedam dana u tjednu već su ugovorno vezani s HZZO-om od ponedjeljka do petka u vremenu od 7 do 21 sat, a vikendi nisu pokriveni. Hrvatska komora medicinskih sestara te Hrvatski liječnički zbor zalažu se da se osigura rad i vikendom, zaključuje naša sugovornica.
I ističe da su kroz Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb Osječko-baranjske županije u palijativu uključeni i predstavnici ne samo domova zdravlja, već i bolnica, civilnih udruga, Đakovačko-osječke biskupije, HZZO-a, Hitne medicinske pomoći OBŽ-a. Svi oni iznose prijedloge kako i na koji način poboljšati skrb te pacijentu osigurati život bez boli sve do njegova kraja.
