Pod geslom “Autizam treba – sustavno rješenje” diljem Hrvatske obilježava se Svjetski dan svjesnosti o autizmu, 2. travnja.
Prema podacima Hrvatskog zdravstveno-statističkog ljetopisa za 2021., u Hrvatskoj je dijagnosticirana 3391 osoba s poremećajem iz autističnog spektra.
Autizam se otkriva u ranom djetinjstvu. Može se prepoznati već oko 18. mjeseca života, no najčešće se simptomi prepoznaju u periodu od 2. do 3. godine.
Autizam je stanje koje traje cijeli život, a ne bolest koja se može izliječiti. No može se i treba provoditi terapija kako bi se dijete dovelo na što viši nivo životne funkcionalnosti i produktivnosti.
Nedijagnosticirani autizam može biti velika prijetnja za mentalno zdravlje djeteta što je bila i tema konferencije “Autizam i mentalno zdravlje“ održane u Zagrebu.
Više od 180 hrvatskih stručnjaka na skupu se fokusiralo na ključne izazove koji utječu na mentalno zdravlje osoba s autizmom.
Sanja Šimleša, psihologinja s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, istaknula je kako su u Hrvatskoj u proteklih deset godina napravljeni pomaci u dijagnostici i testovi za procjenu su pristupačniji.
Unatoč poboljšanjima, liste čekanja za dijagnostiku autizma u javnom i privatnom sektoru traju od šest do 12 mjeseci.
Upozorila je i da izostanak stručne dijagnoze i tretmana dovodi do povećanja anksioznih i depresivnih poremećaja kod djece i odraslih osoba s autizmom.
Dijagnozu je moguće postaviti u dobi djeteta od oko 18 mjeseci. U vrtiću se to prepoznaje po tome koliko se dijete odaziva na ime i uspostavlja kontakt očima, kazala je Šimleša.
Kod djece s autizmom, u dobi od četiri do pet godina, povećava se uznemirenost zbog narušavanja rutine dok se kod druge djece postupno gubi.
Najviše školske djece
Kada se autizam ne dijagnosticira u dječjoj dobi lako se nagomilaju i mentalne dijagnoze što dovodi do depresije i anksioznosti autistične osobe, upozorila je Sunčica Lovrečić Čekić, predsjednica udruge ASK koju su pokrenule odrasle osobe s autizmom.
Po iskustvu psihoterapeutkinje Maje Bonačić, na dijagnostiku u najvećem broju dolaze školska djeca. Ali i odrasli s već uspostavljenom dijagnozom opsesivno-kompulzivnog poremećaja (OKP), depresije i pokušaja suicida.
Osobe s autističnim spektrom nemaju uvijek i intelektualne poteškoće te je njihova inteligencija raspona kao i kod ostalih.
Glavni uzrok njihove preuranjene smrti je suicid. Najmanje trećina osoba s autizmom pokušala je ili planirala počiniti suicid, upozorila je Bonačić.
Kao uzrok nastanka autizma kao ključan element navela je genetsko naslijeđe.
Na konferenciji je putem videolinka sudjelovalo i dvoje inozemnih stručnjaka. Glavne teme bile su suicid i samoozljeđivanje, autistični umor i sagorijevanje i prilagodba terapijskih pristupa autističnim osobama bez intelektualnih poteškoća.
