Rađati kod kuće? Zasad u našim okvirima heretička ideja, smiona je s obzirom na to da se život općenito medikalizira. I kad to nije uvijek nužno. No, porod je opravdano važan događaj, vrijedan i ovog pitanja.
Prema postojećim zakonima to nije legalno, kaže Ivana Zorić na čelu prve samostalne primaljske njege u Hrvatskoj “Moja primalja”.
Pa ipak, prema statističkim podatcima u Hrvatskoj je sada godišnje barem 100 porođaja kod kuće. Teško je razlučiti što po volji žena, a što stjecajem okolnosti. Uglavnom su žene koje žele roditi kod kuće to učinile uz asistenciju primalja koje dolaze iz inozemstva.
Kućni porođaji kod nas nereguliran
Neke bi to učinile uz pomoć doule koje su psihološka podrška ženi. Nisu medicinski kadar i za to se pripremaju edukacijom, no ne jednako kao primalje.
Primaljska profesija za to se obrazuje duže. Doule za edukaciju moraju imati određen broj poroda, ali na njima su prisutne uz medicinski kadar. One porođaju mogu prisustvovati uz primalju, ali ga ne vode.
Edukacija doula postoji na više razina i naravno međunarodnoj te neke zaista profesionalno rade svoj posao. U zakonu ih se međutim, ne spominje.
No zakonski nije im dozvoljeno obaviti porod kući. Primalja Zorić više je desetljeća radila u zdravstvu i iskusna je zdravstvena profesionalka. Prvostupnica je primaljstva.
Medicinski asistiran kućni porod opravdan
– Žena po našem zakonu to ne bi mogla, ali postoje uvjeti za žene i primalje da se i to omogući. Primalja može obaviti medicinski asistiran porod u medicinskoj ustanovi, a kod kuće ne može iako je za to medicinski osposobljena. Dakle moja ranija dugogodišnja praksa, znanja i iskustva mogu procijeniti koja žena može roditi kući, a koja to nikako ne bi smjela, kaže primalja Zorić.
Ako ja napravim porod kod kuće, mogu kazneno odgovarati, ističe Zorić.
Postoji edukacija za porođajne doule, postpartalne doule, postpartalne edukacije itd. Prvi dio edukacije traju intenzivno 5 dana cijele dane. Nekoliko mjeseci prije edukacija se provodi online. Kasnije se mogu usavršavati. Osnovno obrazovanje ne mora im biti medicinsko.
Zakon u Hrvatskoj ne prepoznaje doule, osim kao savjetnice
Dobije se literatura za učenje. Dobiva se potvrda o položenoj edukaciji, to nije certifikat. Nakon toga ide proces edukacije, ovisno o smjeru, ciljevima i koliko tko želi, i sl. Traje do 3 godine. Nakon toga je moguće dobiti i certifikat.
Ali za takav certifikat doula mora prisustvovati određenom broju poroda, mora se referirati na stručnu literaturu koju je dobila. I rad s mentoricom. Postoji više vrsta edukacija. Jedna je internacionalna i provodi je Hrvatska udruga doula.
Zakon u Hrvatskoj ne prepoznaje doule, ali kako su aktivne i neke vrlo iskusne uspjele su se afirmirati. Kroz savjetovališta kroz trudnoću, porod, postporođajno doba i sl.
Malo liječnika i primalja, bolnice pretrpane
– Nas je primalja jako malo, a malo je i liječnika, ističe Zorić. Primaljstvo se jednostavno nije odvažilo snažnije osposobiti i aktivirati za promjenu zakona. Mi u našoj ustanovi imamo jako puno upita za porod kod kuće. Žene nailaze na pretrpan bolnički sustav, malo primalja i liječnika.
Ne stignu im se posvetiti u porodu koji je širi pojam i porođaju koji je uži pojam rađanja. Neke su imale i iskustva koja ne žele ponoviti, ali ostavimo sustav. Ako u njemu imaju previše pacijentica na premalo potrebnog kadra, zašto nam ne dopustiti da radimo što znamo? I u čemu imamo iskustvo, objašnjava Zorić.
Pola rodilja moglo bi rađati kući
Nije li porod kod kuće opasan i koliko bi žena bile kandidati za porođaj kod kuće? U čemu se on razlikuje od porođaja u bolnici? Ivana Zorić kaže iz iskustva kako bi 50 posto zdravih žena moglo roditi kući. Porođaj je vrijeme od kako trudovi postanu pravilni dok ne počne izlaziti djetetova glavica.
Porod je šire vremensko razdoblje od početka pravilnih trudova do oko 2 sata iza djetetova rođenja. Kod prvorotki prosječno traje od 6 do 10 sati, kod žena koje su rađale obično do 2 sata. Ali, dakako, može biti i brži.
Kontraindikacije za kućni porod
– No sasvim je dovoljno vremena i za to da se intervenira i porod usmjeri ka medicinskoj ustanovi. Nama za praćenje ne treba ultrazvučna sonda. Jer kontroliram trudnicu i rodilju i pratim ju sve vrijeme, kao i dijete. Tako ako se vidi bilo kakav znak komplikacija ona može na vrijeme u bolnicu, kaže Ivana Zorić.
Posebno vrijeme pandemije napravilo je gužvu i u rađaonicama, i u pregledima ali općenito mi točno znamo koje su kontraindikacije za porođaj kući. Gestacijski dijabetes, povišeni krvni tlak, placenta previja, raniji carski rez.
Također, kiretaže, raniji pobačaji, operacije na maternici. Prijevremeni porođaj, proteini u urinu, sklonost krvarenju. Heparinska terapija također. Žena koja je u ranijim porodima imala placentu previju, abrupciju placente i slično. Te žene su definitivno kontraindicirane za porod kod kuće. Isto i neke druge kronične bolesti kao visoki krvni tlak. O tome jako vodimo računa i u trudnoći naših klijentica.
Velik interes žena
Imamo jako puno upita za porod kod kuće, žene su jako zainteresirane.
O tome kakav je trend vani, Zorić kaže da 2 do 3 posto žena rađa kod kuće. Njemačka, Austrija. Slovenija, Danska, Švedska imaju reguliranu tu mogućnost. U EU se to provodi. Od zemlje do zemlje su razlike, ali mogućnost postoji.
Ginekolog utvrđuje trudnoću, tijekom nje obavi 3 pregleda i sve nužne pretrage, ali primaljama daju kompetencije za porod. Primalja u brojnim EU zemljama ima dozvolu da utvrdi trudnoću i vodi fiziološki porod.
Primalje imaju iskustva i edukaciju za porod
Konačno, edukaciju i iskustvo za to u svom školovanju i iskustvu imamo, kaže Zorić. Kod nas je trend vođenja trudnoće kod ginekologa puno češći, zbog napretka tehnologije, ultrazvuka itd. Dok je kod nekih žena to potrebno kod drugih je to trend koji za zdravu trudnoću nije nužan. Neke žene ovdje u zadnjem mjesecu idu ginekologu svaki tjedan.
– Naš primaljski pristup je da smo mi smo stalno uz ženu. Samo ne primjenjujemo invazivne metode. Ali postoje druge, komplementarne ako je primalja vješta.
Riječ je o fiziološkom porodu. Ja sam za to educirana. Pričamo sa ženom i nadziremo sve što se zbiva. Educirana sam da prepoznam sve bitne znakove važne za porod.
Na primjer Liea Alba se pojavljuje na donjem dijelu leđa, ona vam se pojavljuje kad je žena otvorena 7 centimetara. Zatim, kad je dijete okrenuto na zadak vi imate spinning metode okretanja djeteta u stomaku bez da zavlačimo ruku u rodnicu.
Vještine i tehnike fiziološkog poroda bez epiziotomije
To su vještine i tehnike kombinirane s vrlo određenim vježbama kako bi se beba okrenula. To je vanjski zahvat. Ali, nema ubrzavanja poroda lijekovima niti epiziotomije. Baratamo s dosta metoda i tehnika koje mogu pratiti porođaj, olakšati ga te nekad i ubrzati. Sve su to prirodni načini i neki preparati. U bolnicama su pravila za medicinski porod drugačija. Ubrzavanje poroda, epiziotomija itd.
Kroz disanje, okrete, određene stvari dok pratite ženu i osluškujete bebu, kaže Zorić, možete puno toga učiniti kući.
U svakom trenutku može se zamijetiti bilo kakva patološka promjena ako ste uz rodilju.
Ženama se s puno načina može olakšati rađanje kod kuće.
Dva sata nakon porođaja važna su jer bi u to vrijeme trebala izaći posteljica.
Zakonska osnova u EU postoji
Gdje vidi osnovu za zakonske promjene?
One su moguće, kaže Zorić. Jer, zapravo i žene koje si mogu zdravstveno dozvoliti porod kod kuće, ni same ne žele zatrpavati zdravstveni sustav.
– Hrvatska je potpisala Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Članica je EU u kojoj sve zemlje kućni porod uz medicinsku asistenciju imaju reguliran. CEDAW konvencija, dakle Odbor za uklanjanje diskriminacije žena 2017. godine jasno je preporučio da Hrvatska uvede porod kod kuće. Pet godina je prošlo, ističe Zorić. A dosad ništa od toga.
Pravo na slobodan izbor
Prema Zavodu za statistiku 1-2 žene tjedno u Hrvatskoj rađaju kući. U 2020. godini neki časopisi, među njima i Lancet, donio je meta analizu. Ona je pokazala kako je kućni porod medicinski asistiran – siguran. Tako da zakonska osnova, a i stručna očito postoji.
– Znate i sami koliko je bilo govora oko Istanbulske konvencije. Ali pitanje ženskih prava i sloboda nije samo pobačaj nego i izbor kako da rađaju. Za neke žene to nije ništa manje važno pravo, zaključuje Ivana Zorić.
